Ministarstvo financija na svojim će web stranicama u četvrtak objaviti registar neporeznih davanja, koji sadrži podatke o 161 neporeznom davanju na ime kojih su hrvatski poduzetnici u 2014. uplatili 5,38 milijardi kuna, doznaje se u tom ministarstvu.
Ukupan iznos javnih prihoda u 2014. od neporeznih davanja iznosio je 8,41 milijardu kuna, od čega su 5,38 milijarde kuna uplatili poduzetnici, a 3,03 milijarde kuna građani. Prošle je godine od 20 najvećih neporeznih davanja prikupljeno 6,41 milijardi kuna, od čega su 4,7 milijardi kuna uplatili poduzetnici, a 1,7 milijarde građani. To znači da tih 20 najvećih neporeznih davanja čini 76 posto vrijednosti registra. Plan je da se na njima pronađu i daljnje uštede odnosno rasterećenje za poduzetnike.
Među najvećim neporeznim davanjima tako su naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, od koje je lani prikupljeno 998 milijuna kuna, zatim naknada za pravo uporabe radio frekvencijskog spektra, 728 milijuna kuna, naknada za uređenje vode, 510 milijuna kuna, naknada za ambalažu i ambalažni otpad, 454 milijuna kuna, godišnja naknada za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji, 355 milijuna kuna, članarina turističkim zajednicama, 215 milijuna kuna…
Kako je rečeno u Ministarstvu, registar predstavlja početnu osnovu za daljnju racionalizaciju neporeznih davanja. Njihov broj nije konačan, već će se kontinuirano dopunjavati. Hrvatska Vlada je u razdoblju od 2013. do polovine ove godine smanjila neporezna davanja u ukupnom neto iznosu od 449,7 milijuna kuna, smanjivši ili ukinuvši 58 neporeznih davanja. U travnju ove godine Vlada se obvezala na daljnje rasterećenje poduzetnika, odnosno dodatno smanjenje neporeznih davanja za još 608,9 milijuna kuna na godišnjoj razini do kraja 2016. godine. Do kraja rujna, doznaje se u Ministarstvu financija, Vlada će donijeti akte koji reguliraju smanjenje 9 neporeznih davanja s neto učinkom od 278,9 milijuna kuna na godišnjoj razini.
Primjerice, Vlada je danas donijela odluke kojima se dodatno umanjuju parafiskalni nameti gospodarstvu.Predloženim izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, koje plaćaju pravne i fizičke osobe u općinama i gradovima koje trajno ili sezonski ostvaruju prihod pružanjem ugostiteljskih usluga ili obavljanjem djelatnosti povezanih s turizmom, ta se članarina umanjuje za 15 posto. U Vladi procjenjuju da će se njihovim smanjenjem gospodarstvo u 2016. godini rasteretiti za gotovo 32,3 milijuna kuna. Ujedno, prihvaćenom uredbom o gospodarenju otpadnom ambalažom parafiskalni su nameti u tom sektoru smanjeni za ukupno 10 milijuna kuna godišnje.
