Komisija želi zajedničko popuštanje pandemijskih mjera

Izbjegavanje nekontroliranih poteza
Dio trgovina u Austriji od jučer je opet otvoreno nakon što je tamošnja vlada među prvima u Europi odlučila malo popustiti mjere suzbijanja epidemije koronavirusa.

Već 19. travnja austrijskim stopama krenut će i Poljska, pa Europska komisija ovoga tjedna namjerava predstaviti zajednički plan ukidanja mjera za sve članice kako bi se izbjegli problemi s koordinacijom među državama kao prilikom uvođenja mjera izolacije.

Kako piše Reuters, tisuće trgovina u utorak su otvorile vrata kupcima, no vlada u Beču i dalje poručuje stanovništvu kako opasnost od zaraze još uvijek nije u potpunosti prošla. Austrija je prije četiri tjedna uvela mjere suzbijanja epidemije, zatvorivši škole, kafiće i restorane, kazališta i kina te sve trgovine koje nisu neophodne za svakodnevnu opskrbu stanovništva.

Mjere su na snazi do kraja ovog mjeseca. Apeli građanima da ne izlaze bez prijeke potrebe dali su određene rezultate, pa Austrija do sada bilježi ukupno 368 preminulih od COVID-19. Postotni dnevni rast novooboljelih sada je jednoznamenkast, a stabilizirao se i broj zaraženih koji moraju biti hospitalizirani. Uoči Uskrsa kancelar Sebastian Kurz javnosti je poručio kako vlada želi izaći iz ove krize što je prije moguće i boriti se za svako radno mjesto.

Kurz je prošloga tjedna predstavio plan stupnjevitog otvaranja dijelova gospodarstva, a započet će s otvaranjem trgovina površine do 400 četvornih metara te vrtnih centara i trgovina s alatom i građevinskim materijalom. Ako se pozitivni trendovi nastave, od 1. svibnja započet će s radom trgovački centri, veće trgovine i frizerski saloni.

Restorani i hoteli postupno će se otvarati od sredine svibnja, istaknuo je Kurz. Iako je Svjetska zdravstvena organizacija prošloga petka – ne prozivajući izravno Austriju – pozvala na oprez priopćivši da bi ukidanje mjera moglo dovesti do povratka vrhunca pandemije, kancelar je u subotnjem intervjuu dnevniku Kurier izjavio kako je “100 posto uvjeren da je vlada učinila ispravne poteze i čini ih i dalje”.

Međutim, istoga je dana na javnoj televiziji ORF poručio kako opasnost nije minula i pozvao građane da se i dalje pridržavaju mjera izolacije i socijalnog distanciranja. No, Austrija neće dugo biti usamljena u postupnom otvaranju gospodarstva.

Glasnogovornik poljske vlade Piotr Muller izjavio je u utorak kako će u srijedu ili četvrtak biti donijeta odluka o otvaranju trgovina. Odvojeno je ministar zdravstva Lukasz Szumowski kazao kako popuštanje mjera započinje 19. travnja. “Od nedjelje započet ćemo s polaganim odmrzavanjem gospodarstva”, pojasnio je Szumowski. Život se polako vraća u normalu i u Danskoj koja danas otvara osnovne škole za učenike od 1. do 4. razreda.

Podsjetimo, u ponedjeljak je u Španjolskoj, jednoj od najpogođenijih država u svijetu, ukinuta dvotjedna zabrana rada u građevini i pojedinim proizvodnim djelatnostima. Međutim, vlada u Madridu je poručila da će u slučaju pogoršanja epidemiološkog stanja vratiti ograničenja.

Kada je već riječ o najpogođenijim europskim državama, u posljednjih nekoliko dana Španjolska, Italija i Francuska bilježe određeni pad broja žrtava. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u televizijskom obraćanju u ponedjeljak navečer najavio je da će mjere suzbijanja epidemije ostati na snazi do 11. svibnja. No, najavio je i da bi se osnovne i srednje škole nakon toga datuma mogle započeti s radom.

Relaksacija mjera u pojedinim državama potaknula je Europsku komisiju na djelovanje. Kako piše Financial Times koji se poziva na interni dokument u koji je imao uvid, Bruxelles će ovoga tjedna pozvati vlade članica da međusobno koordiniraju ukidanje mjera izolacije.

To konkretno znači da vlada koja namjerava ublažiti granične kontrole i mjere suzbijanja epidemije te otvoriti trgovine o tome treba unaprijed obavijestiti ostale članice, ali i Europsku komisiju. Pri tome bi pojedina vlada prilikom donošenja odluke o ublažavanju mjera trebala uvažiti primjedbe ostalih država, smatra EK.

Podsjetimo, predsjednica EK-a Ursula von der Leyen nezadovoljna je kako su europske države reagirale prilikom uvođenja mjera izolacije. Kritizirala je nekoordinirano zatvaranje granica što je rezultiralo kolonama kamiona dugima i do 40 kilometara te jednostranim zabranama prekogranične trgovine što je otežalo dostavu medicinskog materijala.

Komisija smatra da bi dva glavna kriterija za donošenje odluke o ublažavanju mjera trebao biti jasan trend značajnog smanjenja širenja zaraze u određenom vremenskom razdoblju te postojanje dovoljnih bolničkih kapaciteta za smještaj oboljelih u slučaju nove eskalacije epidemije.

Naime, EK smatra da je povećanje broja zaraženih neizbježno nakon ublažavanja mjera, neovisno o tome koliko se stupnjevito ukidaju. Bruxelles u dokumentu savjetuje jednomjesečni razmak između pojedinih ublažavanja. “Ukidanje mjera treba započeti na lokalnoj razini i zatim ih postupno zemljopisno proširiti”, stoji u dokumentu.

EK procjenjuje da bi prvo trebalo započeti s otvaranjem granica među članicama, a vanjske granice EU-a trebalo bi otvoriti u drugoj fazi. Ugostiteljske objekte i trgovine trebalo bi stupnjevito otvarati uz ograničenje radnog vremena, stoji u dokumentu, piše Poslovni dnevnik.

Ivana Maletić, članica Revizorskog suda EU u Studiju N1 komentirala je mjere za pomoć gospodarstvu uvela hrvatska Vlada te kada se na razini Europske unije očekuje s popuštanjem restriktivnih mjera uvedenih zbog suzbijanja epidemije koronavirusa.

Maletić kaže, unatoč inicijalnim kritikama, unutar EU brzo je došlo do zajedničke i kvalitetno definirane reakcije. Smatra, početak je bio nespretan djelomice zbog toga što je zdravstveni sustav u rukama država članica i Komisija je morala definirati svoju ulogu u državama članicama. “EU ima svoje nedostatke, no često se čuje prigovor da, kada se želi uvesti više EU, svi hoće više samostalnosti, a kada se dogodi kriza, vidimo je koliko je važno u svim politikama imati više Europske unije”.

Maletić kaže da je Europska komisija sada pripremila zajednički plan kao strategiju izlaska iz mjera, no sada se radi na planu oporavka, takozvanom Marshallovom planu pri čemu će ključnu ulogu imati višegodišnji proračun na čijem novom prijedlogu radi Komisija i od kojeg su očekivanja velika.

Maletić je, među ostalim, radila i na analizi financijske otpornosti Europske unije u krizi. Kaže, od prošle godine intenzivno rade na procjeni koliko točno je sustav EU otporan, no tada nikome nije palo na pamet da će se dogoditi ovakva pandemija. “Puno je toga napravljeno na jačanju financijskog sustava, on je otporniji u odnosu na to razdoblje”, rekla je Maletić i komentirala mjere koje je hrvatska Vlada donijela kako bi pomogla gospodarstvenicima da prevladaju štete nastale zbog epidemije koronavirusa i uvedenih ograničavajućih mjera.

“Da bi ocijenili sebe moramo se usporediti s drugima. Radili smo tablice mjera uvedenih po državama članicama i hrvatska Vlada je dala jedan od najsnažnijih signala građanima i poduzetnicima da je spremna napraviti sve da ih zaštiti i to je najvažnije. Čak je i MMF u svom izlaganju rekao koliko je važno da država stane iz svojih građana i poduzetnika. Mjere su izdašne i ulijevaju povjerenje bez kojeg bi došlo do poremećaja i pokrenula bi se negativna spirala duboke depresije. To je kod nas snažno prekinuto, no najbitnije je da ovo što prije prestane i da što prije počnemo s mjerama izlaska”.

No, svi se slažu kako je vrlo teško predvidjeti dokle će ova kriza potrajati. Maletić kaže, većina država članica pronalazi strategiju izlaska. “Svima je jasno da ne možemo dugo, Njemačka je procijenila da je više od 11 tjedana neizdrživo. Scenarij MMF-a temelji se na tome da će mjere izlaska iz pandemije ali i zatvaranja krenuti u drugoj polovici 2020. godine, dakle u sedmom mjesecu. Važno je što prije izaći, cilj na razini EU je da se od 01.06. počne otvarati i funkcionirati u promijenjenim okolnostima”.

Maletić dodaje, prava prilika za reforme nije krizno razdoblje, već kada je ekonomija u fazi rasta. No u krizi postajemo svjesni koliko su određene promjene nužne. “Morat ćemo se jako dobro reorganizirati, posebno u javnom sektoru. Što se plaća tiče, javni sektor je u ovoj krizi najizloženiji i mora dati najviše rada i energije u suzbijanju krize. Na Vladi je da procjeni koliko može izdržati u smislu pritiska na proračun, no moramo imatii razumijevanje za one koji najviše rade u ovoj krizi i u tom smislu pokazati solidarnost.

Čeka nas novo razdoblje, niti jedan biznis više ne može biti ‘as usual’, u Hrvatskoj moramo provesti pametnu specijalizaciju i uočiti grane koje nam dugoročne nose najviše. Vidimo da je turizam najosjetljiviji, ali imamo farmaceutiku, imamo drvnu indrustiju, možemo se pozicionirati, da ne govorimo o neobrađenim hektarima poljoprivrednih zemljišta. Nijedna ekonomija nije jaka koja nema obrađen svaki pedalj svoje zemlje. Moramo se okrenuti neiskorištenim resursima, ova kriza je prava prilika za to”, zaključuje Maletić za N1

You may also like

0 comments