Komisija iznijela kompromise za bankovnu uniju

Europska komisija je objavila u srijedu nekoliko prijedloga koji bi trebali omogućiti dovršetak uspostave bankovne unije tijekom 2018. godine, oko čega do sada nije bilo potpune suglasnosti među zemljama članicama.
Komisija navodi da predlaže “ambiciozan, ali realističan put za postizanje dogovora o svim neriješenim pitanjima bankovne unije, a na temelju obveza koje je Vijeće već preuzelo”.

Kao odgovor na financijsku krizu, koja je dovela do toga da se novcem poreznih obveznika financiraju propale banke, EU je uspostavio bankovnu uniju, koju trenutačno čine dva elementa – jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) i jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM).

Jedinstvenim se nadzornim mehanizmom izravno na europskoj razini nadziru najveće i najvažnije banke europodručja, dok je cilj jedinstvenog sanacijskog mehanizma uredna sanacija banaka koje propadaju uz minimalne troškove za porezne obveznike i realno gospodarstvo.

Ta dva stupa su sada u potpunosti u funkciji, ali još nedostaje jedinstveni fond za sanaciju i zajednički sustav za zaštitu depozita. U vezi s tim trećim stupom do sada nije bilo konsenzusa jer Njemačka ne prihvaća podjelu rizika bez usuglašenih mjera za smanjenje rizika. Komisija je stoga u studenome prošle godine predložila uspostavu Europske sheme za osiguranje depozita (EDIS) i niz mjera za daljnje smanjenje rizika.

Sada Komisija poziva Vijeće i Parlament da požure s donošenjem tih mjera. “Dovršena bankovna unija ključna je za budućnost ekonomske i monetarne unije te za financijski sustav kojim se podupiru radna mjesta i rast. Želimo bankarski sektor koji može podnijeti krize i u kojem se privatnim kanalima mogu podijeliti rizici da porezni obveznici ne bi morali prvi plaćati troškove. Danas predstavljamo pragmatične ideje o sljedećim koracima u pogledu istodobne podjele i smanjenja rizika. Nadamo se da će one biti koristan poticaj za razmišljanje zakonodavcima EU-a pri dogovaranju konsenzusa o preostalim mjerama do 2018. godine, izjavio je potpredsjednik Komisije zadužen zafinancijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis.

EDIS bi trebao smanjiti rizik za financijsku stabilnost i povećati podjelu rizika među zemljama članicama kroz privatni sektor kako bi se na taj način smanjila potreba za podjelu rizika za javni sektor. Komisija je u u srijedu iznijela neke kompromisne ideje u vezi s EDIS-om te sada predlaže postupniju uspostavu te sheme, što neki ocjenjuju kao razvodnjavanje prvotnog prijedloga.

U usporedbi s izvornim prijedlogom iz studenoga 2015. Komisija danas za raspravu predlaže postupnije uvođenje EDIS-a. Postojale bi samo dvije faze: ograničenija faza reosiguranja i potom suosiguranje. Međutim, prelazak u drugu fazu ovisio bi o postignutom napretku u smanjivanju rizika. U fazi reosiguranja iz EDIS-a bi se pokrivala isključivo likvidnost nacionalnih sustava osiguranja. To znači da bi se iz njega privremeno osigurala sredstva za punu isplatu u slučaju banke u krizi, a nacionalni sustavi osiguranja morali bi otplatiti tu potporu i jamčiti da bi se svi gubici nadalje pokrivali na nacionalnoj razini. S druge strane, u fazi suosiguranja iz EDIS-a bi se i postupno pokrivali gubici, navodi Komisija.

Jedinstveni fond za sanaciju je neka vrsta zaštitne mreže koja se aktivira u slučajevima kada unatoč strogom nadzoru banaka, jedna ili više njih upadnu u krizu i kada i nakon otpisa potraživanja dioničara i vjerovnika i dalje postoji potreba za financijskom pomoći.

You may also like

0 comments