Kome sve koristi dogovor oko Sjevernog toka 2

Interes prevladao

Njemačka i SAD su postigle dogovor oko možda najspornije točke u transatlantskim odnosima: sukob oko plinovoda Sjeverni tok II je riješen. No iz Poljske i Ukrajine ne dolaze oduševljene reakcije.

U srijedu (21.7.) su iz Washingtona i Berlina počele stizati informacije o senzacionalnom pomaku situacije u višegodišnjem sporu oko plinovoda Sjeverni tok II oko čega se Njemačka i SAD spore još od razdoblja predsjednika Baracka Obame. Tijekom vladavine predsjednika Donalda Trumpa sukob je eskalirao otvorenim prijetnjama Washingtona i pritiskom Bijele kuće ali već se dolaskom Joea Bidena na vlast moglo nazirati da će se težiti rješenju.

I ono je u srijedu kasno po europskom vremenu i objavljeno. Najvažniji dio dogovora se odnosi na to kako će u svemu ovome proći Ukrajina koja u Sjevernom toku II vidi ugrozu svojih gospodarskih (trenutno veliki dio plina koji bi trebao protjecati kroz Baltički plinovod protječe kroz Ukrajinu od čega ova zemlja ubire značajne prihode) ali i političkih interesa.

Bez ovisnosti o ukrajinskom plinovodu Moskva bi, tako se strahuje u Kijevu ali i u Washingtonu i Varšavi, mogla povećati pritisak. Sukoba Rusije s Ukrajinom ali i ostalim zapadnim susjedima ne manjka.

Zato su Berlin i Washington Ukrajini dogovorom dali „punu podršku” tako da bi dobar dio plina i dalje trebao protjecati kroz ukrajinski plinovod od čega bi Kijev i dalje ubirao naknadu za transfer. U slučaju da Moskva energetsko pitanje upotrijebi kao pritisak u eventualnim budućim sukobima, Njemačka će djelovati „na nacionalnoj ali i na razini Europske unije” što bi moglo rezultirati i novim sankcijama protiv Moskve.

Dugoročno bi ove sankcije mogle voditi okretanju novim energetskim tržištima. Njemačka bi isto tako, prema postignutom dogovoru s Washingtonom, trebala iskoristiti svoj utjecaj kako bi se produljio sporazum o transferu plina između Rusije i Ukrajine koji ističe 2024.

Njemačka se isto tako obvezala da će tehnički i financijski poduprijeti napore da se Ukrajina što prije priključi na europsku mrežu opskrbe električnom energijom što bi ju učinilo manje ovisnom o ruskim energentima. Zauzvrat SAD u potunosti odustaje od ideja sankcija protiv Njemačke zbog Sjevernog toka II.

Reakcije od strane njemačke vlade su pozitivne. „Danas je dobar dan za transatlantske odnose, dobar dan za njemačko-američko prijateljstvo”, rekao je koordinator za transatlantske odnose njemačke vlade Peter Beyer u Washintognu. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas odaslao je poruku u smjeru Ukrajine i poručio kako su transatlantski partneri „čvrsto na strani Ukrajine”.

Zadovoljni glasovi se čuju i iz Moskve pogotovo što se tiče tehničkih sadržaja. „Ovaj dogovor nam omogućava da u miru dovršimo gradnju plinovoda”, rekao je Vladimir Džabarov iz gornjeg doma ruskog parlamenta. Međutim kada se govori o produljenju ugovora o tranzitu ruskog plina kroz Ukrajinu, Moskva je izrazila nadu da će se Ukrajina pokazati kao „konstruktivni partner”. Za Moskvu je pitanje produljenja ugovora s Ukrajinom „komercijalno a ne političko pitanje”.

Zamjerki ima ruski veleposlanik u Washingtonu Anatoli Antonov kojem se ne sviđa „temeljno negativni” stav naspram Rusije. „Mi nismo nikada energiju koristili kao sredstvo političkog pritiska”, rekao je Antonov.

Iz Varšave i Kijeva dolaze drugačiji tonovi. Dogovor oko njemačko-ruskog projekta je stvorio političku, vojnu i energetsku prijetnju po Ukrajinu i srednju Europu”, stoji u zajedničkom priopćenju ministarstava vanjskih poslova Poljske i Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je rekao kako se dogovor ne može postići između dvije strane bez da ona stranka koja bi mogla biti zakinuta ne sudjeluje u dogovoru. On će krajem kolovoza boraviti u Washingtonu.

Za Hrvatsku kao jednu od zemalja inicijatora Inicijative tri mora bi mogao biti zanimljiv dio sporazuma SAD-a i Njemačke gdje se najavljuje „snažna podrška” ovoj političko-gospodarskoj inicijativi.Njemačka će se, kako stoji u dogovoru, financijski angažirati u naporima Inicijative tri mora u područjima regionalne energetske sigurnosti i obnovljivih energija. Njemačka će se založiti i za to da se iz EU proračuna u razdoblju od 2021. do 2027. u projekte od zajedničkog energetskog iznosa izdvoji 1,77 milijardi dolara. I Washington je najavio punu podršku Inicijativi tri mora.

You may also like

0 comments