[vc_row][vc_column width=”1/3″]Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i načelnica Općine Omišlja Mirela Ahmetović u ponedjeljak su se na konferenciji za novinare još jedanput usprotivili najavljenom projektu izgradnje plutajućega LNG terminala u Omišlju te donošenju zakona koji bi ubrzao postupak njegove izgradnje, tzv. lex LNG.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]”Nakon što Vlada i tvrtka LNG Hrvatska nisu uspjeli u svojem naumu proglašavajući plutajući terminal strateškim projektom, sada idu korak dalje, u derogiranje postojećih zakona i kreću u izradu ‘lex LNG-a’, kako bi izbjegli sve moguće zakonske procedure”, rekla je Ahmetović, ističući kako je “pitanje koji je i čiji interes zapravo upakiran u plutajući LNG terminal”.
Podsjetila je da planirani plutajući LNG terminal, za razliku od prije planiranoga kopnenog terminala, nije usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom te da nema dokumenata na temelju kojih bi se izdala lokacijska dozvola za plutajući terminal.[/vc_column][/vc_row] Istaknula je da plutajući terminal nije predviđen nijednim dokumentom, kako je gotovo nevjerojatno da je zato u proceduri studija utjecaja na okoliš te da se sada pokušava izbjeći i plaćanje pravedne naknade lokalnoj zajednici.
Dodala je da bi davanje koncesije za industrijsku luku u kojoj bi bio plutajući terminal također moralo biti utemeljeno na prostornim planovima.
“Istina je da Vlada želi olakšati i ubrzati realizaciju plutajućega LNG-a, ali sudeći prema najavama medija, to će biti mimo postojećih zakona”, ocijenila je Ahmetović. Koncesije za korištenje pomorskog dobra izdaju se na temelju javnog natječaja, ali najavom ‘lex LNG-a’ namjerava se izbjeći takav natječaj, istaknula je, dodajući da bi se dodjelom koncesije za obavljanje gospodarske djelatnosti na zahtjev legaliziralo pogodovanje tvrtki LNG Hrvatska u kojoj će poslije, kako se najavljuje, država zadržati samo 25 posto udjela, a veći dio vjerojatno će biti u rukama stranih ulagača.
Župan Komadina rekao je da Kvarner nije na prodaju i da bi se u vezi s donošenjem zakona koji se odnosi na lokalnu samoupravu trebalo nju pitati. Istaknuo je da lokalna zajednica traži da se ispune tri uvjeta – ekološki, ekonomski i energetski, po kojima se na plutajućem terminalu ne bi smio upotrebljavati klor i more ne bi smjelo služiti za rashlađivanje, po kojima bi termoelektrana u Urinju trebala prijeći na korištenje plina, a pogoni bivše omišaljske tvornice Dine Petrokemije trebalo bi osigurati i očistiti od kemikalija. Komadina je rekao kako ekonomska korist za lokalnu zajednicu mora biti jasna zbog opasnosti i mogućih gubitaka turističkih prihoda.
Na pitanje što će poduzeti, Komadina je odgovorio da su županija i omišaljska općina dosad poduzeli sve što su mogli te kako očekuju poštovanje zakona. Istaknuo je da nisu protiv strateških interesa države, ali traže uvažavanje i poštovanje.
Dodao je da “ima raznih metoda, sve do građanskog neposluha”. Komadina je rekao da u Hrvatskoj privremena rješenja znaju postati stalna i da se ljudi toga boje te je ustvrdio da će tvrtka LNG Hrvatska tijekom realizacije projekta postati strano vlasništvo te je upitno koliko će strani vlasnik skrbiti o okolišu i interesima zajednice.
Na pitanje kako riješiti nastalu situaciju, odgovorio je da treba poštovati zakone, prostorne planove i lokacijske dozvole te da je lokacijska dozvola izdana za kopneni terminal.
Na pitanje zašto se u doba Kukuriku koalicije nije krenulo u izgradnju kopnenoga LNG terminala, koji je lokalna zajednica bila poduprla, Komadina je odgovorio kako to nema veze s političkim opcijama, nego sa stanjem na tržištu i geopolitičkom situacijom. Rekao je da je njemačka tvrtka bila nositelj konzorcija i izradila dokumentaciju za kopneni terminal, da je to bio rezultat ukrajinske i ruske krize s plinom, nakon čega se stanje poboljšalo, a smanjen je interes za kupnju kapaciteta. Na pitanje je li riječ o sukobu interesa SAD-a i Rusije, Komadina je odgovorio da su mediji pratili tko je za LNG terminal, a tko protiv njega te da su u županiji i Omišlju svi građani svijeta dobrodošli, pogotovo turisti.
Istaknuo je da je u vezi s LNG terminalom sada riječ o interventnom uvozu, diversifikaciji opskrbe, ako se plin ne bi mogao dovesti iz jednog izvora, da se može dovesti iz drugoga. (Agencije)
