Kolinda Grabar Kitarović: Moramo smanjiti uvoz energije

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u utorak da bi nova energetska strategija morala doprinijeti energetskom razvoju Hrvatske, prije svega smanjenjem ovisnosti o uvozu energije i zaustavljanjem pada domaće proizvodnje, razvojem alternativnih dobavnih pravaca energije i većom energetskom učinkovitošću.
Otvarajući konferenciju Jutarnjeg lista “Ususret novoj energetskoj strategiji”, istaknula je da su domaći energetski potencijali nacionalni interes i ono što moramo imati da bismo mogli istinski upravljati vlastitim razvojem. Naglasila je pritom da moramo intenzivnije koristiti poziciju zemlje, kako bismo postigli cilj naše energetske politike, a to su konkurentna i dostupna energija i sigurna opskrba. Predsjednica RH napominje da, iako je upravljanje energetskim izvorima i opskrbom bitan uvjet suverenosti svake države, se tom aspektu suverenosti posvećivalo premalo pažnje.

“Nedostatak ozbiljnijih investicija u energetici od osamostaljenja Hrvatske ima vrlo negativan utjecaj na neke ključne ekonomske i razvojne parametre. Svi znamo i nije potrebno ponavljati da je pitanje energetskog razvoja ujedno i pitanje razvoja cijeloga gospodarstva, samim time i društvenog razvoja u cjelini”, poručuje Grabar-Kitarović. Kaže da nam Strategija energetskog razvoja, za koju očekuje da će u ovoj godini ugledati svjetlo dana, mora pomoći u ispunjenju tog cilja i potaknuti na daljnje korake u pravome smjeru.

Pod tim koracima podrazumijeva smanjenje ovisnosti o uvozu energije i zaustavljanje pada domaće proizvodnje, prije svega ulaganjem u nove kapacitete i infrastrukturu. Zatim, navodi Grabar-Kitarović, tu je razvoj alternativnih dobavnih pravaca energije, čime svoj geostrateški položaj stavljamo u funkciju energetskoj razvoja, kako Hrvatske tako i Europske unije, ali i cijelog europskog jugoistoka. Naposljetku, predsjednica apostrofira veću energetsku učinkovitost, kako bismo smanjili nepotrebnu potrošnju energije i time dali dodatni prinos ublažavanju klimatskih promjena.

“Iako ovi koraci možda zvuče suhoparno, oni su osnova budućeg razvoja hrvatskoga gospodarstva i društva, kojima kroz novu Strategiju energetskog razvitka moramo pružiti, u krajnjoj liniji, stručno utemeljen, znanstveno beskompromisan, transparentan i učinkovit način osiguranja jeftine i održive energije u skladu sa svim potrebama”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kaže da je trenutak u kojemu se izrađuje Strategija energetskog razvoja Hrvatske u Europi obilježen suočavanjem s velikim problemima energetske politike, od prevelike ovisnosti o uvozu, do neusklađenih nacionalnih energetskih politika i, u pojedinim dijelovima Unije, zastarjelom energetskom infrastrukturom. “Ne mislim pri tome samo da postoji opasnost od plinskih blokada, kakvima smo svjedočili u prošlom desetljeću, no vrlo je realna daljnja zabrinutost za sigurnost opskrbe, posebice u državama koje su ovisne o jednom dobavnom pravcu energije, što ih čini ranjivima na monopolističke prakse, prekide opskrbom i politički pritisak u drugim područjima”, kaže Grabar-Kitarović.

Uvjerena je kako bi Hrvatska morala svoju energetsku infrastrukturu čvrsto integrirati u energetsku infrastrukturu EU i našeg najbližeg susjedstva, s posebnim naglaskom na novu plinsku infrastrukturu, gdje su, ističe Grabar-Kitarović, nasušno potrebne nove interkonekcije i proširenje postojećih, što uključuje i izgradnja LNG terminala na otoku Krku. “Naposljetku, mislim da bi nas naša nespremnost ili neprepoznavanje budućih energetskih izazova, poput klimatskih promjena, sigurnosnih pitanja i tehnološkog razvoja, mogla skupo stajati i gurnuti na rub razvojnih procesa u energetici”, ocjenjuje Grabar-Kitarović.

Predsjednica vjeruje da će nova energetska strategija na te izazove gledati kao na novu priliku za rast i strateški pozicionirati Hrvatsku kao relevantnog energetskog subjekta u Europskoj energetskoj uniji. “Osim toga, sve je to vrlo važno za razvoj naše znanosti i tehnologije, koje moraju dobiti veću ulogu u planiranju i razvoju hrvatske energetike. U tom segmentu Hrvatska ima sjajnu tradiciju energetskih znanosti na sveučilištima i u institutima te velik broj izvrsnih energetičara u praksi. Tu baštinu moramo dalje unaprjeđivati ako želimo držati razvojni korak s razvijenim svijetom”, zaključuje Grabar-Kitarović.

LNG terminal strateški je infrastruktruni projekt, koji Hrvatsku dobro pozicionira na energetskoj karti Europe i svijeta, ocijenio je Tomislav Čorić, minustar zastite okoliša i energetike na prvom panelu “Tisuću nijansi zelene. Koju odabrati?”, koji se održava u sklopu Energetske konferencije Jutarnjeg lista u zagrebačkom hotelu Esplanade.

– Razmišljanje države, odnosno ministarstva, mora biti strateško. Naravno, potrebno je voditi racuna i o trzistu ksd god je to moguce, no u obzir valja uzeti i druge elemente”, istakao je Čorić, ocijenivši kako malo koji projekt, poput LNG-ja na Krku, ima priliku Hrvatsku tako dobro pozicionirati na europskom i svjetskom zemljovidu.

– LNG terminal Hrvatskoj daje alternativu i sigurnost energetske opskrbe, istakao je Čorić, koji potencijalne korisnike LNG terminala u Omišlju vidi i u okolnim zemljama.

– LNG kao strateški projekt apsolutno da, ali trebamo vidjeti što ćemo s njime, osim što ćemo uspostaviti balans u opskrbi. Volio bih da taj projekt bude isplativ i konkurentan, a to je ono što nedostaje, istakao je Zoran Miliša iz RWE Energije.

I Sandor Fasimon iz Ine slaze se da vise alternativa kod dobavnih pravaca znaci i veću sigurnost opskrbe. Stoga, dodao je, razumije interes Vlade za gradnjom LNG-ja. Rasprava na panelu vodila se i oko pitanja postizanja energetske neovisnosti zemlje. I dok nitko od panelista nije dovodio u pitanje potrebu osiguranja dobave energije iz različitih pravaca, dio sugovornika istakao je da energetska neovisnost u današnje vrijeme ne znači ono sto je značila nekad, kao i da se radi o preambicioznom cilju za malu zemlju sa samo četiri milijuna stanovnika.

– Ulaskom u EU postali smo dio jedinstvenog tržišta EU, kao i dio jedinstvenog energetskog tržišta, pa koncept energetske neovisnosti i članstvo u EU baš i ne idu zajedno. Ono na čemu moramo raditi je diverzifikacija dobavnih pravaca i veće korištenje obnovljivih izvora energije, što nam, uostalom, preporučuje i EU, kazala je Sabina Škrtić iz ENNA-e,, dodavši da bi uputnije bilo govoriti o energetskoj sigurnosti i sigurnosti opskrbe. Velik potencijal u obnovljivim izvorima energije vide i u HEP-u. Tako je Petar Strčić iz HEP-a najavio veće korištenje energije sunca i vjetra, kao i hidroenergije. I Miliša vidi velik potencijal Hrvatske u OIE.

– Solarna energija je naša ‘zlatna koka’. Hrvatska ima šanse postati i velik izvoznik energije koju bi dobivala iz OIE, smatra Miliša. Sličan je stav i ministra Ćorića, koji kaže da je u Hrvatskoj potrebno raditi na povećanju svijesti o isplativosti korištenja solarne energije, ali i energije vjetra.

Obnovljivi izvori energije su budućnost, ali prijelazna faza prema njima može trajati i do 30 godina. Prijelazni resurs mogao bi biti plin – kazao je Slavko Krajcar, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva na drugom panelu energetske konferencije u Esplanadi osvrćući se na “Zelenu knjigu”, dokument nove energetske strategije.

Strategija predviđa i investicije i istraživanja, ubacit će se Želimir Šikonja, predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG). Područje od posebnog interesa za istraživanje, što je napomenuo i ministar Ćorić, jesu Dinaridi.

– Istraživanje bi tamo trajalo do pet godina i geološki je izrazito složeno. Tek nakon istraživanja kreće gradnja postrojenja i priprema za proizvodnju. Ukupno je to barem 10 godina – procijenio je Šikonja navodeći da od tog istraživanja neće biti ništa ako ne uspijemo privući investitore.

– Osim što će trajati 10 godina bit će to i jako skupo – dodao je Umičević tvrdeći da bi projekt istraživanja Dinarida mogao privući investitore, ali da će to morati biti neka od 10 najvećih svjetskih energetskih kompanija.

You may also like

0 comments