Kolinda Grabar Kitarović i Borut Pahor dogovorili izbjegavanje incidenata

Sve zemlje na balkanskoj izbjegličkoj ruti moraju se dogovoriti oko protočnosti svojih granica i izbjeći incidente koji bi narušili sigurnost i njihove odnse, suglasili su se u četvrtak u Zagrebu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski predsjednik Borut Pahor.

Slovenija je u srijedu počela postavljati bodljikavu žicu na granici prema Hrvatskoj smatrajući da bi Hrvatska ponovno mogla puštati izbjeglice preko zelene granice. Između dvije zemlje izbio je spor zbog toga što je dio slovenske ograde postavljen na hrvatskom teritoriju. Protočnost treba regulirati tako da ne dovede do ugrožavanja sigurnosti tih država i njihovih susjeda, istaknuo je Pahor na zajedničkoj konferenciji za novinare s Grabar-Kitarović.

Hrvatska predsjednica je dodala da se Hrvatska i Slovenija potpuno slažu da se ne dopuste nikakvi incidenti koji bi narušili njihove odnose. “O bilo kojem potezu moramo razgovarati otvoreno, prije svega vlade i ministarstva”. Dvoje predsjednika nije pred novinarima komentiralo postavljanje ograde a novinarska pitanja nisu bila omogućena. Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Valletti da Slovenija postavlja ogradu na granicu s Hrvatskom “valjda zbog unutarnjopoličkih razloga”, a njegov slovenski kolega Miro Cerar je rekao da je predosjetio da bi Hrvatska ponovno mogla preusmjeriti izbjeglički val izvan službenih prijelaza.

Milanović i Cerar u Valletti sudjeluju na neformalnom summitu čelnika EU-a o izbjegličkoj krizi. Sreli su se po dolasku na summit i kratko porazgovarali. “Čuli smo se mi i jučer i prekjučer. Najavio je on to. Da ne ulazim u razloge zašto se to radi. Valjda unutarnjopolitički razlozi. Mislim ograditi samo par kilometara oko graničnog prijelaza ne znači ništa, ali evo, sad smo razgovarali o svemu što možemo napraviti, a možemo napraviti da se izbjegnu bilo kakve trzavice jer nema razloga za to. A do njih često dolazi zbog nesporazuma, propusta u komunikaciji, a nema ničeg ozbiljnog”, rekao je Milanović novinarima.

Cerar je rekao da je Milanovića pozvao da i dalje šalje migrante na dogovorene točke ulaska u Sloveniju. ” Naime, predosjetio sam da bi Hrvatska ponovno mogla preusmjeriti izbjeglički val na druge točke što mi se čini besmisleno i nepotrebno, jer naglašavam da te prepreke upravo usmjeravaju tok tamo gdje ih možemo normalno prihvatiti, registrirati i kasnije se za njih pobrinuti”, rekao je Cerar. Cerar je rekao da su slovenski nadležni organi dobro promislili gdje će postaviti žičanu ogradu kako ne bi prejudicirali kuda će ići granična crta. “Zajamčio sam mu da smo dobro promislili gdje postavljamo ogradu i da ju postavljamo isključivo na našoj strani granice. I kako sam mu i u proteklim danima više puta ponovio, s ovim ne želimo prejudicirati granični problem ni pitanja koja se rješavaju na arbitražnom tribunalu zato tamo ne postavljamo prepreke”, rekao je Cerar.

Cerar je rekao da se prepreke postavljaju i zato da mogu brzo reagirati ako Austrija i Njemačke suze prolaz za izbjeglice ili ga potpuno zatvore. “Ako Austrija suzi taj prelazak granice, onda se može kod nas u kratkom razdoblju pojaviti toliko migranata da ih nećemo moći u ovo hladno vrijeme primjereno zbrinuti. Nemamo dovoljno grijanih prostorija, iako povećavamo kapacitete. Zato je bitno da ih možemo primiti samo toliko koliko ih možemo primjereno zbrinuti. Ali naravno, bitno je i da sve države na balkanskoj ruti , prema dogovoru iz Bruxellesa, usporavaju taj priljev. Slovenija s ovim doprinosi i da se taj tok uspori. Očekujemo da će isto napraviti i Hrvatska i onda svaka zemlja istočno i južno od njih”, rekao je Cerar.

Govoreći o neformalnom summitu koji je u Valletti sazvao predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk odmah nakon summita EU-Afrika, Milanović je rekao da ne treba očekivati nikakve odluke. “Formalne odluke se neće donositi. Ovo je goruća problematika, to ne staje. Nekako smo se navikli na rutinu da nam dnevno dolazi 5, 6 tisuća ljudi. Na kraju će sve ovisiti o Njemačkoj i Turskoj”, rekao je Milanović.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) u četvrtak je otpravniku poslova Veleposlanstva Republike Slovenije u Hrvatskoj uručilo prosvjednu notu zbog protupravnog postavljanja bodljikave žice na državnom području Republike Hrvatske u području Sutle, u blizini graničnog prijelaza Harmica te u području rijeke Bregančice, kod graničnog prijelaza Bregana Naselje, doznaje se iz službenog priopćenja. “Time je slovenska strana povrijedila područje Republike Hrvatske koje i prema slovenskim službenim geodetskim evidencijama ne pripada Republici Sloveniji”, ističe se u priopćenju.

U noti se od slovenskog veleposlanstva zahtijeva da nadležnim slovenskim tijelima prenese zahtjev da se bez odlaganja ukloni bodljikava žica s teritorija Republike Hrvatske. U razgovoru s otpravnikom poslova Veleposlanstva Republike Slovenije ponovljeno je da postavljanje bodljikave žice na granici može samo još više otežati napore država članica EU za postizanje dogovora o održivom rješenju izbjegličke krize, dodaje se u priopćenju. Slovenskoj strani je također napomenuto da se izbjeglička kriza ne bi smjela koristiti kao argument za nastavak arbitražnog postupka, u odnosu na koji se Republika Hrvatska više ne smatra strankom zbog teške povrede odredbi Sporazuma o arbitraži koju je počinila Slovenija.

Slovenski premijer Miro Cerar u utorak je najavio da će uzduž granice s Hrvatskom dići “tehničke zapreke” te da će paziti da “ne prejudicira odluku o granici”. Isti dan se o odluci Ljubljane da podigne žičanu ogradu u cilju sprečavanja “nekontroliranih i disperziranih prijelaza migranata preko zelene granice” oglasila i njemačka kancelarka Angela Merkel i kazala da “događaji u Sloveniji pokazuju hitnost s kojom moramo raditi na paneuropskom rješenju krize”. “To znači osiguranje vanjskih granica jer Slovenija je također vanjska granica Schengena. Ali da su problemi riješeni na granici između Turske i Grčke, Slovenija ne bi trebala poduzimati te ekstremne mjere”, istaknula je Merkel.

Slovenska vlada kupila je 120 kilometara žice za zaštitu najosjetljivijih dijelova granice s Hrvatskom. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić i dalje odlučno tvrdi da Hrvatska neće biti ‘hotspot’ za migrante, usprkos najavama njemačke diplomacije da će početi primjenjivati Dublinski sporazum i činjenici da se Hrvatska našla između žica na svojim granicama s Mađarskom i Slovenijom i otvorene balkanske rute.

You may also like

0 comments