Uoči dolaska velikog vala migranata u Hrvatsku, o gorućem problemu s kojim se nosi cijela Europska unija i zemlje u susjedstvu Jutarnji list je razgovarao sa predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kitarović.

Je li Hrvatska, kad je riječ o sigurnosnom aspektu, spremna prihvatiti izbjeglice?

“Ne želim u Hrvatskoj vidjeti scene kakve viđamo u Makedoniji, Srbiji i Mađarskoj. Ovo nije samo humanitarno pitanje, nego i pitanje nacionalne sigurnosti. Upravo sam zato inicirala sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost jer želim dobiti odgovore na sljedeća pitanja: Jesmo li spremni za tranzit migranata? Možemo li im u tranzitu kroz Hrvatsku osigurati humane uvjete? Jesu li poduzete sve sigurnosne mjere? Jesmo li svjesni dugoročnih posljedica ove izbjegličke krize, od sigurnosnih do gospodarskih i socijalnih, te imamo li odgovore na njih? Moramo biti svjesni da je riječ o krizi koja je tek počela. Kakvu suradnju imaju nadležna ministarstva i službe sa susjednim zemljama i znaju li kako će se one postaviti prema ovoj krizi? Posebno važno pitanje jest što napraviti ako se zatvore schengenske granice prema Hrvatskoj te znamo li što napraviti s migrantima koji bi se u tom trenutku zatekli unutar granica naše domovine? Suodgovorna sam za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, zato želim s premijerom raspraviti o svim ovim pitanjima. O odgovorima na ta pitanja treba izvijestiti sve parlamentarne stranke i klubove zastupnika”.

Inicirali ste sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Kako ste zadovoljni suradnjom s premijerom po pitanju izbjegličke krize i je li trebalo ranije reagirati?

“Činjenica je da sam već ranije tražila sazivanje sjednice VNS-a i činjenica je da ni ja niti javnost ne znamo ništa o pripremama koje je, navodno, provela Vlada. No, ne želim sada raspravljati o tome što tko jest ili nije napravio. Bitno je da zajedno i odlučno krenemo u rješavanje problema: ovdje je riječ o puno širem i kompleksnijem problemu, koji predmnijeva i nacionalni konsenzus. Posebna je odgovornost na našim sigurnosnim službama, koje ne smiju dopustiti da s migrantima u zemlju uđu osobe koje predstavljaju potencijalnu sigurnosnu ugrozu. Znamo da su među njima, nažalost, i ljudi koji imaju krivotvorene sirijske putovnice, koji nisu stvarni izbjeglice, već imaju druge ciljeve ulaska u EU. Na prvome su mi mjestu sigurnost građana i stabilnost države i njenih institucija. Ne želim da dođe do nestabilnosti u sredinama kroz koje će se izbjeglice kretati. Moramo im osigurati siguran i dostojanstven prolazak, ali to mora biti u suradnji s drugim državama”.

Kad je riječ o migrantima koji žele ovdje ostati i raditi, jesu li oni dobrodošli u Hrvatsku?

“U okviru migracijske politike Hrvatska može primiti određeni broj ljudi. Uostalom, to smo pokazali tijekom i nakon rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Tada smo pokazali veliko srce i primili velik broj izbjeglica iz BiH. Moja je vlastita obitelj tada, isto tako, na duže vrijeme udomila nekoliko izbjeglica iz BiH islamske vjeroispovijesti. Ali prije svega, Hrvatska mora voditi brigu o svojim ljudima i razvojnim mogućnostima. Naime, nezaposlenost se kreće oko 17 posto, gospodarski standard nam je nizak, umirovljenicima objašnjavamo kako im mirovine ne mogu rasti, mnoštvo ljudi se deložira iz jedine nekretnine, po školama imamo gladnu djecu, a deseci tisuća mladih Hrvata napustili su domovinu. Država s takvim problemima za najveći broj migranata može biti samo dio tranzitnog pravca. Moramo pokazati humano lice, ali moramo se, prije svega, pobrinuti za vlastite građane”.

Treba li primati samo ljude koji traže azil ili primijeniti drugačiju politiku?

“Naravno, treba postupati po zakonu. Imamo prihvatne centre za azilante i zna se kako se rješavaju njihovi zahtjevi. Izuzetno je bitno da ne dođe do sigurnosnih propusta kada ljudi ulaze u zemlju. Ovo je tek početak problema. Procjene su takve da na području sjeverne Afrike i Bliskog istoka ima čak 20 do 30 milijuna ljudi koji žele ući u EU. Svatko ima pravo na sigurnost, na život, na uvjete dostojne čovjeka, a EU sada mora naći snage i postići zajedništvo u solidarnosti. U svemu tome trebamo osnažiti EU da bude humana, da bude odgovorna i odlučna u rješavanju problema. Isto tako, treba raditi u okviru diplomacije i ulagati u ona područja koja će iskorjenjivati uvjete migracija, a to su siromaštvo koje stvara podlogu za potencijalni radikalizam, terorizam i ratove. Prilika je za razgovor na tu temu skora sjednica Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, gdje ćemo definirati Razvojnu agendu za razdoblje nakon 2015.”

Je li, po vašem mišljenju, Europa prekasno reagirala?

“Da, izgubili smo dragocjeno vrijeme. Naime, već dulje postoje jasne naznake da će se i u drugim dijelovima Europe početi događati ono što se događa oko Lampeduse. Bilo je samo pitanje vremena kada će se migracije preliti na kopnene putove. Ovo je prilika da EU, uz solidarnost kao temeljnu i trajnu vrijednost, pokaže kako doista ima funkcionirajuću zajedničku europsku vanjsku i sigurnosnu politiku koja odlučno djeluje te s međunarodnim institucijama UN-om i NATO-om i trećim zemljama sudjeluje u rješavanju svjetskih kriza. Još ljetos sam upozoravala da su kvote samo privremena mjera, no da one ne rješavaju problem u korijenu”.

Može li se u Hrvatskoj očekivati politički konsenzus po pitanju migranata?

“Ovo je jedan od trenutaka kada bismo ga zbog nacionalne sigurnosti morali postići. To je ono zajedništvo u ključnim pitanjima o kojem govorim od početka mandata. Trenutak je preosjetljiv da bi bilo koja politička opcija samostalno djelovala. Ovo je strateško nacionalno pitanje”.

Što biste, pak, poručili hrvatskim građanima po pitanju migranata?

“Kao predsjednica jamčim da ću poduzeti sve u skladu sa svojim ovlastima kako bi se osigurala sigurnost svih građana i stabilnost svih institucija državne vlasti”.