Koliko stoji manjak kadrova mala i srednja poduzeća

Analiza PwC-a 
Manjak kadrova privatne tvrtke u srednjoj i istočnoj Europi stoji 358 milijardi eura svake godine, procjenjuje se u PwC-ovom istraživanju provedenom među 600 tvrtki i poduzetnika u 15 zemalja.

Iz konzultantsko-revizorske tvrtke PWC navode da je najveći izazov privatnim tvrtkama u regiji srednje i istočne Europe (SIE) sve veći manjak vještina što nepovoljno utječe na rast, a provedeno istraživanje skreće pažnju na širi, rastući problem diljem regije.

Naime, četvrtina ispitanih tvrtki izjavila je da ih manjak vještina svake godine stoji više od pet posto prihoda, pa PwC tako procjenjuje da manjak vještina regiju stoji 358 milijardi eura izgubljenih prihoda godišnje, samo iz sektora privatnih tvrtki. “Kako bismo to bolje razumjeli, to je više od zbroja BDP-a Hrvatske, Mađarske i Slovačke”, navode iz PwC-a.

PwC-ov voditelj usluga poduzetnicima i privatnim tvrtkama u regiji SIE Piotr Wyszogrodzki kaže da manjak vještina koči tvrtke u ostvarenju njihovog punog potencijala, a taj problem djeluje na smanjenje prihoda i značajno utječe na gospodarski rast u regiji.

Ističe da problemu doprinose sve stroža ograničenja vezana za imigraciju iz zemalja izvan EU-a, kao i emigracija zaposlenika s potrebnim vještinama na unosnije poslove u zapadnoj Europi i Rusiji. Štoviše, kaže Wyszogrodzki, privatne tvrtke u SIE u borbi za zaposlenike suočene su s oštrom konkurencijom multinacionalnih kompanija koje imaju veće proračune i jak brand poslodavca. Također, ulogu igraju i demografski čimbenici, budući da regiju karakterizira niska stopa nataliteta, starenje stanovništva i gospodarske migracije.

“Odabir i upravljanje zaposlenicima ključni su za budući uspjeh svake tvrtke. No, u trenutnom okruženju, važnije je no ikad ranije pronaći ljude s potrebnim vještinama ili barem s potencijalom za njihovo usavršavanje. Za privatne je tvrtke ključno nastaviti dijalog s obrazovnim tijelima kako bi se uskladila potražnja privatnih i drugih tvrtki s očekivanjima društva i kvalifikacijama diplomanata”, ocjenjuje Wyszogrodzki.

U Hrvatskoj 67 posto privatnih tvrtki očekuje rast tijekom idućih 12 mjeseci

Istraživanje također pokazuje da više od polovice privatnih tvrtki u regiji SIE očekuje rast tijekom idućih 12 mjeseci, dok ih samo osam očekuje niže prihode. Optimizam je najviši u Euroaziji, 70 posto, nakon koje slijedi Hrvatska sa 67 posto, a najniži je u Rusiji, 42 posto, te Rumunjskoj, 52 posto.

PwC-ov voditelj zadužen za klijente i tržišta SIE Igor Lotakov smatra da je moguće je da ova oprezna atmosfera odražava globalni predosjećaj, s obzirom da mnogi ekonomisti bilježe dokaze gospodarskog usporavanja u 2019. godini, za koje se čini da će se nastaviti, uglavnom pod utjecajem sporijeg rasta u Kini i nesigurnosti uzrokovane trgovinskim ratom između SAD-a i Kine. “Zabrinutost zbog učinka brexita, stabilnosti i slabost eurozone u zapadnoeuropskim gospodarstvima također negativno utječu na povjerenje u regiji SIE”, kaže Lotakov.

No, ističe i da padovi često donose prilike, a tvrtke koje se rano pripreme i napreduju, umjesto da se povlače, mogu imati iznimno velike koristi tijekom teških razdoblja i nakon što ona prođu. “Tvrtke koje digitalnu transformaciju smatraju ključnom za prelazak u iduću fazu rasta i pravilno je implementiraju imaju stvarnu šansu za brži rast kad dođe do novog pozitivnog preokreta“, ističe Lotakov.

Tek 23 posto tvrtki planira uložiti više od pet posto svojih ulaganja u digitalizaciju

Po podacima iz istraživanja PwC-a, 63 posto ispitanika prepoznaje da će digitalizacija utjecati na dugoročnu održivost njihovih tvrtki.No, istraživanje pokazuje i da većina rukovoditelja, njih 68 posto, vidi digitalizaciju kao način za unapređenje procesa, a gotovo polovina ispitanika smatra je alatom za analizu podataka kako bi prilagodili proizvode i usluge. Čini se da ih samo 35 posto ima sofisticiraniji pogled na digitalizaciju te je vidi kao način za razvoj sveobuhvatnih digitalnih rješenja koja potpuno zadovoljavaju potrebe klijenata, kažu iz PWC-a.

Pritom, samo 23 posto privatnih tvrtki u regiji SIE planira uložiti više od pet posto svojih ulaganja u digitalizaciju, dok primjerice u Skandinaviji taj postotak iznosi 35 posto. Wyszogrodzki smatra da trenutno mnogo više privatnih tvrtki u SIE prepoznaje važnost strategije digitalne transformacije, no mnoge su još u početnim stadijima digitalizacije. “Kako bi rasle u teškim vremenima, privatne tvrtke trebaju primijeniti digitalnu strategiju koja se bavi svakim područjem tvrtke, kako bi se zadovoljile trenutačne i buduće potrebe. Ako vlasnici i menadžeri ne razmišljaju strateški o načinu transformacije svojih tvrtki danas, riskiraju nepripremljenost za što god se dogodilo u budućnosti – digitalizacija, brexit, recesija u punom zamahu ili sve troje. Sad je vrijeme za djelovanje”, poručuje Wyszogrodzki

Hrvatska je i u 2018. godini bila u skupini zemalja Europske unije s najnižom razinom stvarne potrošnje po stanovniku, u društvu Mađarske i Bugarske, pokazale su u srijedu prve procjene Eurostata.

Prema prvim procjenama europskog statističkog ureda, i prošle je godine, kao i 2017., samo u 10 zemalja EU-a kupovna moć kućanstava bila iznad prosjeka Unije. U Eurostatu su ponovo naglasili i kontinuirano velike razlike među pojedinim zemljama. Najvišu je razinu stvarne potrošnje po stanovniku (AIC), iskazane paritetom kupovne moći (PPS), i u 2018. godini zabilježio Luksemburg, 32 posto iznad prosjeka EU-a.

Slijedi Njemačka sa standardom oko 20 posto iznad prosjeka EU. U sljedećoj su skupini Austrija, Danska, Velika Britanija, Nizozemska, Finska, Belgija, Švedska i Francuska, čija se stvarna potrošnja po stanovniku mjerena PPS-om kretala u rasponu od oko pet do 15 posto iznad prosjeka.

Najbliža mu je Italija, sa stvarnom potrošnjom po stanovniku mjerenom paritetom kupovne moći dva posto ispod europskog prosjeka. U Irskoj, Španjolskoj, Litvi i na Cipru potrošnja po stanovniku bila je u 2018. do 10 posto ispod prosjeka EU-a. Češka, Portugal i Malta čine skupinu zemalja sa stvarnom potrošnjom po stanovniku između 10 i 20 posto nižom od prosjeka EU-a.

Od 20 do 30 posto nižu potrošnju bilježile su Poljska, Slovenija, Slovačka, Grčka, Estonija, Latvija ali i Rumunjska koja je time napredovala drugu godinu zaredom, sa stvarnom potrošnjom po stanovniku 30 posto ispod prosjeka EU-a. U 2017. godini bila je 32 posto ispod prosjeka a u 2016. godini 36 posto.

Hrvatska drži pretposljednje mjesto

Hrvatska je uz Mađarsku i Bugarsku činila skupinu tri zemlje EU-a s potrošnjom po stanovniku u 2018. više od 30 posto nižom od europskog prosjeka. U Eurostatu procjenjuju da je stvarna potrošnja po stanovniku mjerena paritetom kupovne moći u Hrvatskoj u 2018. godini bila 37 posto ispod prosjeka EU-a. To predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 2017. kada je bila 38 posto ispod europskog prosjeka.

Mađarska je također zabilježila poboljšanje s potrošnjom po stanovniku u 2018. godini 36 posto ispod prosjeka Unije. U godini ranije bila je niža 38 posto. Najlošije i dalje stoji Bugarska, s potrošnjom po stanovniku 44 posto ispod prosjeka EU-a. Unatoč tome, i ta je zemlja zabilježila poboljšanje u usporedbi s godinom ranije kada je potrošnja bila 46 posto ispod europskog prosjeka.

Hrvatski BDP po stanovniku i dalje među najnižima u EU

Eurostat ističe značajne razlike među zemljama i pri usporedbi BDP-a po stanovniku. Prošle je godine BDP po stanovniku u 11 zemalja bio veći od europskog prosjeka. Na prvom je mjestu ponovno Luksemburg s BDP-om po stanovniku dva i pol puta većim od prosjeka EU-a. Slijedi Irska s gotovo dvostruko većim BDP-om po stanovniku od prosjeka.

U Nizozemskoj, Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švedskoj BDP po stanovniku bio je prošle godine otprilike za četvrtinu veći od prosjeka Unije. Belgija i Finska su 15 odnosno 10 posto iznad prosjeka, a u skupini zemalja s BDP-om po stanovniku iznad prosjeka još je i Francuska koja ga je premašila za četiri posto. Najbliže je prosjeku Malta čiji je BDP dva posto ispod te razine.

Skupinu zemalja s BDP-om po stanovniku do 10 posto nižim od prosječne vrijednosti čine još Italija, Španjolska i Portugal. Cipar, Litva, Portugal, Slovenija, Slovačka i Estonija svrstali su se u skupinu s 10 do 20 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka u EU u 2018. U Poljskoj, Mađarskoj, Latviji i Grčkoj bio je niži otprilike za trećinu.

Hrvatska je uz Rumunjsku i Bugarsku ponovo na dnu ljestvice, s BDP-om po stanovniku 37 posto ispod prosjeka EU-a. To predstavlja blago poboljšanje u odnosu na godinu ranije kada je bio 38 posto ispod europskog prosjeka. Rumunjska je u prvim Eurostatovim procjenama za 2018. godinu zabilježila nešto bolji rezultat od Hrvatske s BDP-om po stanovniku 36 posto ispod europskog prosjeka. U godini ranije bio je 37 posto niži.

Začelje ljestvice drži Bugarska s BDP-om po stanovniku upola manjim od prosjeka Unije.

You may also like

0 comments