Koliko će stajati pad stakleničkih plinova na nulu?

Analiza
Postizanje neto nulte emisije štetnih plinova do sredine stoljeća zahtijevalo bi dodatnih 1.000 do 2.000 milijardi dolara ulaganja godišnje.

Postigne li se taj cilj, pad životnog standarda u razvijenim i zemljama u razvoju iznosit će nakon 2050. godine manje od 0,5 posto globalnog BDP-a, pokazalo je u srijedu objavljeno istraživanje Komisije za energetsku tranziciju (ETC), globalne koalicije 40 proizvođača energije, industrijskih tvrtki i financijskih institucija, uključujući ArcelorMittal, HSBC, BP, Shell, Orsted i Bank of America, čiji je cilj gospodarstavo s neto nultom emisijom štetnih plinova od 2050.

Nužna su i dramatična poboljšanja u energetskoj učinkovitosti, a godišnja ponuda struje morat će porasti četiri do pet puta da bi dosegnula 90.000 do 115.000 teravat sati. Godišnji rast kapaciteta za proizvodnju struje iz vjetra i Sunca morat će biti pet do šest puta veći nego u 2019., prenosi N1.

U zgradama, prometu i industrijskom sektoru trebalo bi koristiti samo energiju iz obnovljivih izvora odnosno vodik u slučajevima kada to nije moguće. Sva preostala potrošnja energije trebala bi se dekarbonizirati hvatanjem i skladištenjem ugljika i održivom bioenergijom. „Nema sumnje da je tehnički i ekonomski moguće postići gospodarstvo s nultom razinom ugljika, što moramo napraviti do 2050.; nula mora značiti nulu, a ne plan koji se oslanja na trajnu i razgranatu upotrebu ‘nadoknada’ za uravnoteženje nastavljenih emisija”, upozorio je dopredsjednik ETC-a Adair Turner te upozorio da je ključno poduzeti nešto u sljedećem desetljeću jer će u suprotnom biti prekasno.

Kina ima resurse i tehnologiju da postane bogata, razvijena ekonomija bez ugljika do 2050. Sve zemlje u razvoju trebale bi biti u mogućnosti postići neto nultu razinu emisija najkasnije do 2060. godine, no bit će potrebna ulaganja u razvoj kako bi se privukli privatni ‘zeleni’ investitori, zaključuje ETC, a prenosi OIE

You may also like

0 comments