[vc_row][vc_column width=”1/3″]Jutarnji list [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Iako ministar gospodarstva daje do znanja da je sa socijalnim partnerima Vlade postigao “visoku fazu konsenzusa” oko zabrane rada trgovina nedjeljom, to s poslodavcima nije baš i slučaj, samo sa sindikatom.[/vc_column][/vc_row]
Poslodavci su po tom pitanju podijeljeni, kako nam priznaje i sam predsjednik Udruge trgovine pri HUP-u Martin Evačić (direktor NTL-a), “ali je malo više onih koji su za regulaciju, prema prihodu koji ostvaruju i broju radnika koje zapošljavaju, od onih trgovaca koji su protiv”.
Prijedlog izmjena zakona s 14 radnih nedjelja u godini, međutim, nitko od njih još nije vidio, a čini se niti neku studiju na kojoj bi ministar trebao temeljiti svoju odluku. No, moguće je da će njegov zakonski prijedlog uskoro biti javan jer, kako saznajemo iz Stožera civilne zaštite, iduća nedjelja vjerojatno će za trgovine biti zadnja koja je prisilno neradna zbog epidemioloških razloga, a ministar Darko Horvat je najavio da će nakon toga zakonske izmjene ići u javnu raspravu, piše Jutarnji list.
Oko radne ili neradne nedjelje u trgovini, tumači nam Evačić, “svatko ima svoju priču”, što ovisi o vrsti i veličini dućana kojima upravlja, njihovoj lokaciji te broju radnika po četvornom metru, a Horvatovim izmjenama bit će pogođeniji shopping centri od prehrambenih trgovina. On sam je za regulaciju rada trgovina nedjeljom jer mu tako pokazuje poslovna računica NTL-a, tvrdi, a ne vodi se pritom svjetonazorskim pogledima. Osim toga, dodaje, “jak je otpor prema radu nedjeljom kod sindikata i samih radnika”.
“Nama nedjelja čini 6-7 posto tjednog prometa. Budući da radnike tada plaćamo 40 posto više i moramo ih angažirati skoro kao i preko tjedna, nedjelja je neisplativija od normalnih radnih dana”, objašnjava nam. On ne očekuje veliki pad prihoda, ali takva računica ne vrijedi za sve, napominje, nekima nedjelja donosi više prihoda. Ipak, ne predviđa velika otpuštanja o kojima se ovih dana govori u javnosti, od oko 15 tisuća radnika, jer je sektor trgovine prije epidemije bio suočen s velikim manjkom radne snage. “Viška će možda biti oko tri posto, što je oko 5000-6000 radnika”, procjenjuje.
