Koliko će naftne kompanije potrošiti za energetsku tranziciju

Istraživanje
Državne naftne kompanije mogle bi u sljedećih 10 godina uludo potrošiti 400 milijardi dolara na projekte koji će možda tek pokriti troškove ulaganja čak i ako svijet ne ispuni ciljeve iz Pariškog klimatskog sporazuma, pokazuje istraživanje.

Kompanije bi u te projekte u sljedećih 10 godina mogle uložiti 1.900 milijardi dolara, što znači da će desetina tih ulaganja biti neisplativa ako cijena nafte ne bude viša od 40 dolara za barel, utvrdio je Institut za upravljanje nacionalnim resursima (NRGI).

Velike naftne kompanije poput BP-a, Totala i Royal Dutch Shela već progresivno snižavaju dugoročne procjene cijene nafte koje se sada kreću u rasponu od 50 do 60 dolara po barelu. Neki analitičari smatraju da će biti niža, ovisno o scenariju energetske tranzicije. Rezutat bi mogao produbiti nejednakost budući da je novac mogao biti uložen u zdravstvenu zaštitu, obrazovanje ili diversifikaciju gospodarstva. Umjesto toga, mogao bi izazvati ekonomsku krizu, upozoravaju autori izvješća.

Posljedice po proizvođače na Bliskom istoku, poput Saudijske Arabije, bit će blaže budući da im treba puno manje da pokriju troškove ulaganja, ali afričke i latinoameričke zemlje imat će više problema. Meksički Pemex i angolski Sonangol već imaju problema s velikim dugom.

Situaciju dodatno otežava uvriježena politika širenja poslovanja u mnogim naftnim kompanijama i nedostatna transparentnost. U prosjeku se samo jedan od četiri dolara prihoda vraća u državnu blagajnu, utvrdili su autori izvješća.

Posebno zabrinjavaju azerbajdžanski SOCAR i nigereijski NNPC, ističe NRGI.

Otprilike polovina ulaganja nigerijske tvrtke u nove naftne projekte mogla bi završiti gubitkom u slučaju ubrzane globalne energetske tranzicije. Investicijsku politiku trebale bi preispitati i Alžir, Kina, Rusija, Indija, Mozambik, Kolumbija i Surinam, zaključak je izvješća.

You may also like

0 comments