Kojih se tvrtki planira riješiti Ante Ramljak?

Plan za budućnost Agrokora, koji je u ponedjeljak predstavila izvanredna uprava, obuhvaća prodaju neperspektivnih dijelova koncerna.
Riječ je o 80 kompanija koje se bave turizmom, zdravstvom, građevinom, energijom i drugim sporednim djelatnostima, čijom prodajom se u iduće četiri godine planira skupiti minimalno 40 milijuna eura, piše tportal.

Prema riječima Ante Ramljaka, Agrokor nije došao u probleme jer su tvrtke iz prehrane, maloprodaje i poljoprivrede loše poslovale, već zato što je Ivica Todorić iz tih kompanija izvlačio operativnu dobit i na osnovi njih se zaduživao, plasirajući novac u kompanije koje ‘nisu imale smisla’.

Stoga je izvanredna uprava odlučila ponuditi na prodaju sve kompanije koje ne spadaju u jednu od tri osnovne djelatnosti (prehrana, poljoprivreda, trgovina) ili nemaju poslovnu perspektivu u okviru koncerna.

Na listi za odstrel našlo se 80 kompanija uvrštenih u zajedničku ‘košaru’ pod nazivom Agrokor Portfolio Holdings (APH), koje su lani ostvarile 203 milijuna eura prihoda. U APH je ušla 41 kompanija s aktivnim poslovanjem, 23 kompanije koje operativno ne posluju, ali posjeduju različitu imovinu te 16 neaktivnih (fiktivnih) društava.

Najvrednija imovina koja će se naći na bubnju je ona vezana uz turizam i putovanja. Turistička zlatna koka je kompanija Karisma Hotels Adriatic, koju je Agrokor osnovao 2012. s grupom TUI i meksičkom tvrtkom Karisma Resort International. U pet godina kompanija s temeljnim kapitalom od 110 milijuna kuna realizirala je nekoliko značajnih akvizicija na dubrovačkom području (Hotel Koločep, Hoteli Živogošće i Hoteli Plat) s ciljem rekonstrukcije i modernizacije kapaciteta. S obzirom na to da je većim dijelom riječ o projektima u tijeku koji zahtijevaju velika ulaganja (samo projekt obnove Hotela Plat vrijedan je 428 milijuna kuna), logično je da Agrokor svoj udjel u kompaniji ponudi partnerima.

U segmentu putovanja Agrokor je vlasnik turističke agencije Adriatica.net, u čijem sastavu su dubrovački Atlas i ljubljanski Kompas. Agrokor je u turoperatorski biznis uložio golema sredstva, ali tvrtke i dalje opterećuju značajni financijski problemi.

Solidan interes kupaca može se očekivati i za Agrokorov energetski biznis, u koji je Ivica Todorić uložio oko 160 milijuna kuna. Riječ je o kompaniji Agrokor – Energija, putem koje su realizirana ulaganja u pet bioplinskih elektrana što koriste nusproizvode i otpadne tvari iz poljoprivredne i prehrambene proizvodnje. Koncern posjeduje i manjinski udjel od 35 posto u tvrtki A.N.P. energija, koja također investira u bioplinske elektrane.

Na bubnju se našla i Solana Pag, najveći proizvođač morske soli u Hrvatskoj. Najveći dio proizvodnje plasira se na hrvatsko tržište, ali su proizvodi prisutni i na tržištima susjednih zemalja te u SAD-u i Kanadi. Kompanija ima dobru tržištu poziciju, posluje s dobiti i nisko je zadužena.

U neperspektivnom portfelju je i građevinska tvrtka Projektgradnja, koju je Agrokor stekao 2015. kroz predstečajnu nagodbu.

Dobra prilika za ulagače je kompanija Zagreb plakat, tržišni lider u vanjskom oglašavanju, u kojem je Agrokor manjinski suvlasnik (49 posto) sa Zagrebačkim holdingom (51 posto). Tvrtka je nisko zadužena te bilježi stalni rast prihoda i dobiti. Lani je ostvarila promet od 34,3 milijuna kuna i rekordnu dobit od 10,6 milijuna kuna.

Znatno manje atraktivna ‘udavača’ je Poliklinika Aviva. Riječ je o zdravstvenoj ustanovi koju je Agrokor 2012. kupio od osiguravajućeg društva Basler. Međutim nakon preuzimanja klinika je nastavila gomilati gubitke u rasponu od tri do 17 milijuna kuna godišnje.

Među kompanijama pripremljenim za prodaju krije se i uspješna informatička tvrtka mStart, koja pokriva Agrokorove potrebe za IT rješenjima, a svoje usluge pruža i drugim klijentima. Kompanija je 2015. ostvarila 179 milijuna kuna prihoda, uz dobit od 39 milijuna kuna. Uteg koji značajno obezvređuje kompaniju je zajam prema matici od 55 milijuna kuna.

U portfelju namijenjenom prodaji nalazi se i 201 nekretnina. Između ostaloga, na listi je 21.609 kvadratnih metara uredskog prostora, 30.341 kvadratni metar industrijskih nekretnina i 160 hektara zemljišta. Međutim riječ je o nekretninama koje su već duže vrijeme na bubnju pa ne treba očekivati neki značajniji financijski učinak od njihove prodaje.

You may also like

0 comments