Koji su razlozi trenutnih turskih problema?

Turska je godinama imala visoki gospodarski rast i bila smatrana ekonomskim čudom poput gospodarstava na Dalekom istoku, no sada se vidi da taj rast nije imao zdrave temelje. Investitori na financijskim tržištima, ali i turska javnost, su izgubili povjerenje u nacionalnu valutu koja je od početka godine oslabila gotovo 50% i kapital prebacuju u eure, dolare i zlato kako bi ga zaštitili.
Više je uzroka trenutnih problema za Tursku. Prvi je pretjerano zaduživanje u posljednjim godinama. Visoki gospodarski rast je financiran masovnim zaduživanjem od strane građana i države, što je doprinosilo potrošnji i rastu gospodarstva. Dugovi su sada počeli stizati na naplatu, a po nekim izvorima Turska trenutno ima 181 milijardu USD duga u stranim valutama. Drugi razlog problema je povezan s prvim, a radi se o tome da turski predsjednik Erdogan uporno udaljava Tursku od Zapada. Američki i europski investitori koji ne vole političku nesigurnost, zbog toga odgađaju investicije u tu zemlju, a kapital koji se već nalazi u Turskoj prebacuju na sigurnije lokacije.

U takvoj situaciji bankari su također zabrinuti. Naime, bez priljeva stranog kapitala, gospodarski rast će sigurno usporiti, a Turska možda neće moći vratiti dospjele dugove. Na temelju toga, oni koji su spremni posuditi novac Turskoj, traže mnogo veću kamatu nego su tražili prije nekoliko godina, što dodatno guši gospodarski rast.

Kao da sve to nije već dovoljno veliki problem, sudionici na Forex valutnom tržištu već mjesecima rasprodaju eure, funte te valute zemalja u razvoju kao što je turska lira i s njima kupuju američke dolare. Te dolare koriste za ulaganje u američke dionice koje su praktički rekordno visoke i državne obveznice SAD-a, koje trenutno donose osjetno više kamatne stope nego obveznice ostalih razvijenih zemalja.

Za završni udarac turskoj liri zasluženi su političari – Trump i Erdogan. Naime, svi gore navedeni problemi su doveli do naglog slabljenja turske lire i jačanja američkog dolara, što može loše utjecati na američki izvoz u tu zemlju. U sklopu svojih protekcionističkih mjera, Trump je odlučio udvostručiti carine na uvoz čelika i aluminija iz Turske, što je uzrokovalo još veću paniku na tržištima i dodatnu rasprodaju lire. Turska centralna banka u takvoj situaciji može naglim dizanjem kamatnih stopa pokušati vratiti povjerenje u valutu i stabilizirati tečaj, no Erdogan je zabranio takvu mjeru vjerojatno zbog straha da će visoke kamatne stope dodatno usporiti gospodarski rast.

Njemački medij Die Welt danas piše kako u sklopu geopolitike Sjedinjene Države ulog stavljaju na „novo oružje, moć koju čitav svijet može brzo osjetiti – dolar.“ Američka valuta je „globalizacijski premaz“ i onaj tko se podvrgne gnjevu Washingtona „odsijeca se od biznisa“.

Uz pomoć dolara sankcije se čine učinkovitim instrumentom, što je na sebi osjetila Rusija. Već i sama objava novih sankcija protiv Moskve dovela je do pada ruske valute rublja. Sada jedan dolar vrijedi 66,71 rubalj, što je najviše u zadnje dvije godine. Najvažniji burzovni indeksi RTS i Moex također su jako pali.

Na stanje burzi također je utjecao pad dionica „Aeroflota“ za više od 10%, što je bila reakcija na priopćenje američkih medija kako administracija može zatvoriti američke zračne luke za ruske zrakoplovne tvrtke. Dionice ruskih banaka također gube na vrijednosti. Npr. dionice VTB izgubile su više od 7%. Službeno, nove američke sankcije protiv Rusije na snagu stupaju 22. kolovoza, a detalji o njima se ne objavljuju. S druge strane Moskva je već najavila o mjerama odgovora. Prema riječima glasnogovornika Kremlja Dmitryja Peskova, nove su sankcije „potpuno neprihvatljive“, a Sjedinjene Države postaju „nepredvidljiv partner“.

U strahu od potpunog urušavanja turskog gospodarstva, investitori su u posljednjih nekoliko dana počeli prodavati dionice čak i na razvijenim tržištima (njemački DAX je od petka pao 2,5%), a od valuta, osim dolara, počeli su jačati i švicarski franak i japanski jen, tradicionalna utočišta u nesigurnim vremenima. Najvažniji razlog za zabrinutost je eventualna izloženost europskih banaka prema Turskoj. Naime, ako bi Turska bankrotirala, europske banke bi se mogle naći u problemima, što nikako nije poželjan scenarij.

Iako su gore navedeni događaji iznimno loši za Tursku, analitičari Admiral Marketsa smatraju da nije realno očekivati proširivanje krize na cijelu Europu ili čak svijet. BDP Turske čini samo 1% ukupnog globalnog BDP-a stoga se čak i iznimno velika recesija u toj zemlji ne bi primijetila u podacima o globalnom gospodarskom rastu. Kada je u pitanju europski bankarski sektor, ponavljanje scenarija koji se dogodio u Grčoj prije nekoliko godina također nije realno. Naime, Turska nije članica EU i ima samostalnu valutu, čije slabljenje može značajno ublažiti krizu. Europska centralna banka danas na raspolaganju ima značajno veće ovlasti i mehanizme za ubrizgavanje kapitala u financijski sektor, čime može neutralizirati bilo kakav nedostatak novca zbog straha privatnih investitora.

Promjene vrijednosti dionica, obveznica, valuta razvijenih zemalja i plemenitih metala do kojih je došlo u posljednjih nekoliko dana i tjedana vjerojatno su privremene. Investitori će vjerojatno u roku tjedan ili dva realno sagledati situaciju i zaključiti da problem u Turskoj nema mnogo veze s poslovanjem npr. Googlea ili Facebooka te s valutom Japana i Australije. Do globalne recesije će prije ili kasnije doći, no financijska kriza u Turskoj vjerojatno neće biti kap koja će preliti čašu, stoga je realno za očekivati da se vrijednost većine financijskih instrumenata vrlo brzo vrati na razine na kojima su bile prije nego se počelo pričati u Turskoj.

You may also like

0 comments