Koji su izazovi plinskog tržišta Europske unije

Komentar Svjetske energetske organizacije
U novom komentaru Svjetske energetske organizacije navodi se kako je izloženost Europe uvozu plina tek jedan od budućih izazova Unije.

Naime, 2025. godine ističu ugovori za oko stotinu milijardi kubičnih metara, a kako je Europa predana odustanku od nuklearne energije i ugljena, plim bi kao tranzicijsko gorivo mogao dobiti na važnosti. Kako je teritorij EU već dobro istražen, ne očekuju se neka iznenađenja, a proizvodnja opada, potražnja za uvozom će rasti, kao i u ostatku svijeta, posebice Aziji.

To ide na ruku proizvođačima ukapljenog plina, koji će povećavati svoj udio na tržištu (posebice američki) bez obzira na procjene kako će kopneni ruski plin ostati primarni izvor plina za zemlje Unije. Naime, Rusija će do 2040 godine zadržati udio od oko 35 posto europskih potreba za plinom. Inače, SAD-ovi proizvođači dobili su snažan zamašnjak za izvoz u Europu, u novom zakonu o plinskoj diverzifikaciji.

Ipak, ovisnost nije jedini izazov. Vrlo važna stavka u jednadžbi jest energetska sigurnost i povezanost zemalja Unija, jer dekarbonizacijom EU slobodno kolanje plina Europom dobit će na još većem značenju. Pogotovo će značajna biti infrastruktura pristupa ukapljenom plinu.

Dugoročna sigurnost opskrbe plinom, još je jedan od izazova. Naime, zimska potrošnja plina u EU dvostruko je veća od ljetne. U Svjetskoj energetskoj organizaciji zato upozoravaju na povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, koja bi mogla smanjiti ovisnost o uvozu, uštedom potrošnje, u iznosu od gotovo 180 milijardi eura.

Količina potrošnje plina u Uniji dvostruko je veća nego potrošnja električne energije, što je problematično zbog dekarbonizacije. U novoj energetskoj strategiji Unija predviđa ugljičnu neutralnost do 2050. godine pa opcije dobre opskrbe plinom dobivaju na značenju.

You may also like

0 comments