[vc_row][vc_column width=”1/3″]Ljudi često podcjenjuju ulogu intenziteta rada u gospodarskom razvitku i akumulaciji bogatstva. Općenito je veoma važno koliko ljudi u zemlji radi[/vc_column][vc_column width=”2/3″]To utječe na realni BDP po stanovniku. Bitno je i koliko dugo ljudi rade u životu; trajanje radnog života utječe na životni standard – osobito na standard u trećoj dobi, mirovine i vrijednost imovine koja se prenosi na sljedeću generaciju., piše u analizi Ekonomskog laba[/vc_column][/vc_row]

Dvije ilustracije pokazuju kako se Hrvatska nalazi pri dnu ljestvice udjela zaposlenih u stanovništvu, ali i pri dnuu ljestvice dužine radnog vijeka.

Popularna su tri objašnjenja prikazanih podataka koja problem prikazuju u posve drugačijem svjetlu.

Prvo objašnjenje kaže da bi Hrvati radili kao Šveđani kada bi imali švedske plaće. Za takvo tumačenje nema uporišta. U zemljama s relativno niskim plaćama na sjeveru (npr. Litva, Estonija) radi se mnogo više i dulje nego u zemljama s relativno visokim plaćama na jugu.

Drugo objašnjenje kaže da je etika rada zapravo ideologija kapitalizma u kojem je cilj eksploatirati radnike, ekstrahirati iz njih što veći višak vrijednosti. Međutim, u Hrvatskoj se prosječno radi manje od 40 sati tjedno. Tkogod je ozbiljno radio, znade da se 40 sati na tjedan (čak i kada bi to bila prava brojka) ne može kvalificirati kao pretjeran rad ili eksploatacija.

Treće objašnjenje kaže da su prikazani podaci posljedica nesretne privatizacije i rada loših, nesposobnih poduzetnika. Međutim, za razliku od bivših socijalističkih zemalja koje su također prošle privatizaciju, Hrvatska je zadržala velik javni sektor.  Da je problem u privatizaciji, onda bi baltičke države ili Češka gdje su državna poduzeća mnogo manje važna a privatna važnija nego u Hrvatskoj, trebale mnogo manje rada. Situacija je, međutim, obratna.

Problem bi mogao biti i u ortačkom kapitalizmu, ali nije lako pokazati da je toga bilo više u Hrvatskoj nego u drugim promatranim zemljama. Pogotovo nije lako dokazati da je baš ta razlika bila presudna, piše u analizi Ekonomskog laba.