Time bi se razvio i osjećaj pravde što bi novi porezni sustav destimulirao „izvlačenje dobiti” iz Hrvatske, odnosno, ne bi „kažnjavao” novac koji ostaje u zemlji.
Kako bi predložena reforma oporezivanja dobiti bila sukladna ideji poreznog pojednostavljenja, „novi“ porez na isplaćenu dobit bi trebao zamijeniti postojeći porez na dobit, kao i oblike dvostrukog/trostrukog oporezivanja dobit – porez na dividendu i porez i prirez na kapitalnu dobit.
Postavlja se pitanje kakav bi učinak navedena reforma imala na državni proračun. Porezna rasterećenja u glavnici zahtijevaju prethodna ili istovremena smanjenja proračunskih rashoda, kako bi se izbjegao deficit odnosno dug. To se odnosi prije svega na PDV i doprinose koji stvaraju daleko više od 1/2 proračunskih prihoda. Rezanje doprinosa zahtijeva prethodne uštede u zdravstvenom i mirovinskom sustavu. S druge strane, prihodi od poreza na dobit su u 2017. bili 7,2 milijarde kuna, dok se za 2018. planiraju prihodi od 8,3 milijardi kuna. Porezno oslobođenje reinvestirane i zadržane dobiti bi sigurno imalo učinak na smanjenje proračunskih prihoda u iznosu od nekoliko milijardi kuna. U situaciji uravnoteženog proračuna (početkom 2018.), odnosno fiskalne konsolidacije, bilo bi potrebno sagledati smanjivanje rashoda do 4 milijardi kuna. U tom smislu bi se gubitak prihoda okvirno nadoknadio. Uz navedeno je potrebno gledati i učinak rasterećenja dobiti trgovačkih društava na jačanje ekonomske dinamike.
Firma bi bila obvezna plaćati porez na isplaćenu dobit Poreznoj upravi. Postoji i mogućnost uvođenja službenog dokumenta koji evidentira isplatu dobiti iz firme. Na njega se mogu priložiti dokazi o isplati dobiti i uspješno plaćenom porezu. Druga mogućnost je da činom isplate nastaje porezna obveza koja mora biti podmirena u propisanom roku.
Postoje različiti modeli oporezivanja dobiti koji mogu biti konkurenti. U okviru navedenog se mogu gledati i opcije koje osiguravaju visoku poreznu konkurentnost, kao što je na primjeru Estonije. Prednosti jednostavnog Poreza na isplaćenu dobit se mogu realizirati kroz porezno rasterećenje i ekonomsku dinamiku, što znači i prilike za više radnih mjesta, piše u analizi CEA-e.
0 comments