Koje su prednosti uvođenja jednostavnog poreza na dobit

Prednosti jednostavnog Poreza na isplaćenu dobit se vežu uz analizu američkog poreznog think tanka Tax Foundation Estonija ostaje porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Jedan od razloga je i vrlo liberalan porez sustav oporezivanja dobiti koji predstavlja moguću kvalitetnu opciju za Hrvatsku.
Suštinska karakteristika estonskog modela je potpuno porezno oslobođenje ostvarene i reinvestirane dobiti trgovačkog društva. Stoga se oporezuje samo dobit koja je isplaćena (vlasniku, dioničarima ili matičnoj firmi u inozemstvu). Prednosti tog modela su porezno pojednostavljenje i poticanje ekonomske aktivnosti. Firme se ne bi trebale oslanjati na knjigovodstvene detalje kako bi prikazale što manju ostvarenu dobit. Ideja da se oporezuje samo dobit koja izlazi iz firme je izuzetno stimulativna za poduzetnike, investitore, ali i za obične građane.

Time bi se razvio i osjećaj pravde što bi novi porezni sustav destimulirao „izvlačenje dobiti” iz Hrvatske, odnosno, ne bi „kažnjavao” novac koji ostaje u zemlji.

Kako bi predložena reforma oporezivanja dobiti bila sukladna ideji poreznog pojednostavljenja, „novi“ porez na isplaćenu dobit bi trebao zamijeniti postojeći porez na dobit, kao i oblike dvostrukog/trostrukog oporezivanja dobit – porez na dividendu i porez i prirez na kapitalnu dobit.

Postavlja se pitanje kakav bi učinak navedena reforma imala na državni proračun. Porezna rasterećenja u glavnici zahtijevaju prethodna ili istovremena smanjenja proračunskih rashoda, kako bi se izbjegao deficit odnosno dug. To se odnosi prije svega na PDV i doprinose koji stvaraju daleko više od 1/2 proračunskih prihoda. Rezanje doprinosa zahtijeva prethodne uštede u zdravstvenom i mirovinskom sustavu. S druge strane, prihodi od poreza na dobit su u 2017. bili 7,2 milijarde kuna, dok se za 2018. planiraju prihodi od 8,3 milijardi kuna. Porezno oslobođenje reinvestirane i zadržane dobiti bi sigurno imalo učinak na smanjenje proračunskih prihoda u iznosu od nekoliko milijardi kuna. U situaciji uravnoteženog proračuna (početkom 2018.), odnosno fiskalne konsolidacije, bilo bi potrebno sagledati smanjivanje rashoda do 4 milijardi kuna. U tom smislu bi se gubitak prihoda okvirno nadoknadio. Uz navedeno je potrebno gledati i učinak rasterećenja dobiti trgovačkih društava na jačanje ekonomske dinamike.

Firma bi bila obvezna plaćati porez na isplaćenu dobit Poreznoj upravi. Postoji i mogućnost uvođenja službenog dokumenta koji evidentira isplatu dobiti iz firme. Na njega se mogu priložiti dokazi o isplati dobiti i uspješno plaćenom porezu. Druga mogućnost je da činom isplate nastaje porezna obveza koja mora biti podmirena u propisanom roku.

Postoje različiti modeli oporezivanja dobiti koji mogu biti konkurenti. U okviru navedenog se mogu gledati i opcije koje osiguravaju visoku poreznu konkurentnost, kao što je na primjeru Estonije. Prednosti jednostavnog Poreza na isplaćenu dobit se mogu realizirati kroz porezno rasterećenje i ekonomsku dinamiku, što znači i prilike za više radnih mjesta, piše u analizi CEA-e.

You may also like

0 comments