Koje su hrvatske zapreke pred zelenom energijom

Nina Domazet za DW
Hrvatska ima relativno dobre pozicije za energetsku transformaciju prema čišćim gorivima i suzbijanje štetnih efekata klimatskih promjena. No odavno su poznate i neke subjektivne mane koje to onemogućuju.

Ambiciozna najava predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o ulaganjima u provedbu europsko-unijskog Zelenog plana (Green Deal), uvelike se odnosi i na Hrvatsku. Rečeno je naime da će veća količina ukupnog iznosa biti izdvojena za posttranzicijske zemlje koje su posljednjih desetljeća manje razvijale ekološke izvore energije, mada Hrvatska u tom segmentu kotira razmjerno dobro. Jer, veliki udio hrvatske struje dolazi iz hidroelektrana koje se uvjetno smatraju obnovljivim izvorima. Ipak, hrvatska proizvodnja i potrošnja energije odlikovane su nizom drugih slabih točaka, od onečišćenja iz transportnih sredstava do nerazvijene energetske demokracije.

Von der Leyen je navela cifru od bilijun eura za te potrebe do 2050. godine na razini čitavog kontinenta. No to se odnosi na tzv. mobilizaciju investicija, ne na izravna davanja iz zajedničke euroblagajne. Drugim riječima, radi se o svim onim ulaganjima koja će biti potaknuta inicijalnim potporama iz EU-fondova. Pojedini kritički intonirani glasovi već su i u Hrvatskoj pretpostavili da je čitav plan zapravo samo izlika za otvaranje velikog broja novih kreditnih linija. Stoga je o konačnoj svoti za Hrvatsku izlišno govoriti dok se primjerice ne vidi o kakvim će tu kamatama biti riječ, kao i o drugim uvjetima financiranja.

Ipak bez obzora na to, postoje i različiti drugi problema koji bi se mogli ispriječiti Hrvatskoj u realizaciji njezina dijela Zelenog plana. Nina Domazet, urednica specijaliziranog portala Energetika-net, smatra da Hrvatska još uvijek iz nekog razloga zaobilazi brojne poznate modele financiranja projekata „obnovljivaca” koji ne opterećuju krajnju cijenu energije za potrošače. „A o milijun solarnih krovova možemo tek sanjati“, prokomentirala je za DW mogućnost da u dogledno vrijeme i Hrvatska najavi državni projekt sličan onom nedavno oglašenom u Austriji. „Svojedobno smo imali sličan program – tisuću solarnih krovova“, dodala je, „ali ni on nikad nije zaživio“.

Premda je jasno da Hrvatska doslovce obiluje sunčevom svjetlošću, inercija institucija i Hrvatske elektroprivrede pokazali su se zasad neprelaznom preprekom. Po instaliranim megawatima solarnih panela, RH i dalje zauzima posljednje mjesto u Europskoj uniji. A što se demokratizacije energetike tiče, naša sugovornica procjenjuje da ćemo prije svjedočiti velikim fotonaponskim elektranama u vlasništvu pojedinaca. „To nije optimalno, ali u našem zakonu čak ni građani nisu svi u jednakom položaju. Za razliku od Slovenije, Hrvatska ne dopušta solare na višestambenim zgradama, a ti objekti povrh svega nemaju ni pravnu osobnost”, kaže Nina Domazet za DW.

You may also like

0 comments