Rast BDP-a 2.7 posto, a inflacije 7.5 posto
Hrvatsko gospodarstvo u ovoj će godini porasti za 2,7 posto, dok će rast inflacije dosegnuti 7,5 posto, najnovije su procjene Erste Grupe objavljene u sklopu očekivanja za srednju i istočnu Europu.
Iako je gospodarski rast u srednjoj i istočnoj Europi i Austriji ostao snažan tijekom prvog tromjesečja 2022., izgledi za cijelu godinu za tu regiju smanjeni su, kao i za Europu u cjelini. Očekuje se da će stopa inflacije u regiji srednje i istočne Europe i dalje ostati na povišenim razinama, poručuju iz Erstea.
Prije rata u Ukrajini, podsjećaju, gospodarstva srednje i istočne Europe prolazila su kroz dinamičan oporavak od pada povezanog s pandemijom. Međutim, rat, osim što je prouzročio humanitarnu katastrofu, predstavlja drugi krizni događaj koji ruši gospodarstvo u razdoblju od samo dvije godine, ističu.
Iako se gospodarska uloga Rusije kao izvoznog tržišta za gospodarstva srednje i istočne Europe posljednjih godina stalno smanjuje te Rusija nije među prvih deset trgovinskih partnera većine zemalja u regiji, većina njih, prije svega Austrija, Češka i Slovačka, i dalje ovise o uvozu ruskih izvora energije, osobito prirodnog plina. Tako, stope inflacije rastu uglavnom zbog povećanih cijena energenata i hrane.
Dok iz Erstea u 2022. godini u Austriji očekuju inflaciju od 5,5 posto, u nizu zemalja srednje i istočne Europe ona će vjerojatno doseći visoke jednoznamenkaste ili čak dvoznamenkaste brojke – primjerice 9,2 posto u Mađarskoj, 10,2 posto u Rumunjskoj, do čak 11,7 posto u Češkoj.
Erste Grupa u 2022. godini tako očekuje rast BDP-a od prosječno oko tri posto na tržištima na kojima posluje, što je ispod trenutačnih očekivanja za eurozonu.
Unatoč svim izazovima povezanima s ratom, kao što su utjecaj na trgovinu, produbljivanje problema u lancima opskrbe te sankcije protiv Rusije, iz Erste Grupe vjeruju da će, zbog još uvijek izražene snažne potražnje, ova godina i dalje biti obilježena rastom, iako po znatno nižim stopama.
Pritom, najviši rast bi trebao biti u Mađarskoj, 4,8 posto, a najmanje u Slovačkoj, dva posto, te Češkoj, tek 0,6 posto.
Predsjednik Uprave Erste Grupe Bernd Spalt istaknuo je da Erste u trenutačnu krizu ulazi kao vrlo profitabilna banka sa snažnim kapitalom i likvidnošću.
Iz Erstea navode da razvoj situacije između Rusije i Ukrajine ne utječe izravno na banku jer nema operativnu prisutnost u tim zemljama, izloženost objema zemljama zanemariva je i u tom se kontekstu trenutačno ne predviđaju dodatna značajna izdvajanja rezervacija za rizike.
Ipak, neizravni učinci, kao što su volatilnost financijskog tržišta ili popratni učinci povezani sa sankcijama na neke od klijenata, ne mogu se isključiti, dodaju.
Skok neto dobiti u prvom ovogodišnjem kvartalu za 26 posto
Erste Grupa je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila neto dobit od 449 milijuna eura, u odnosu na 355 milijuna eura u istom kvartalu lani, što je skok od 26 posto.
Rast operativnog rezultata na godišnjoj razini porastao je za 10,4 posto, na 801 milijun eura.
Takav snažan poslovni rezultat odražava neto prihod od kamata koji je skočio za 18,8 posto, na 1,4 milijarde eura, uslijed rasta kamatnih stopa na tržištima Češke, Mađarske i Rumunjske, kao i solidan rast volumena kredita, posebice kod hipotekarnih kredita i u korporativnom segmentu, priopćeno je iz Erste Grupe.
Nadalje, neto prihod od naknada i provizija povećao se za 14 posto, na 615,3 milijuna eura, što je rezultat otpornosti gospodarstava i tržišta srednje i istočne Europe, kažu.
Unatoč neizvjesnostima uzrokovanima ratom u Ukrajini, cjelokupni uvjeti rizika i dalje su u prvom tromjesečju bili povoljni, što je dovelo do troškova rizika od 13 baznih bodova i udjela nenaplativih kredita od 2,3 posto, napominju.
