Kohezijskom politikom i Junckerovim planom do rasta

Korištenjem punog potencijala sredstava Kohezijske politike Europske unije, hrvatski bi se BDP mogao povećati za 2 do 3 postotna boda godišnje, a iskorištavanjem prilika za financiranje kroz Junckerov plan rast bi mogao biti ojačan za još 0,9 postotnih bodova, ocjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

U analizi “Fondovi EU i Junckerov plan – potencijali koje je nužno iskoristiti”, objavljenoj u srijedu, HGK ističe kako je članstvom u EU Hrvatska dobila okvir za razvoj, kroz fondove Kohezijske politike EU, što je posebno važno u kontekstu šestogodišnje krize, koje ne samo da je umanjila BDP za više od 12 posto, već i smanjila stopu divergencije Hrvatske u odnosu na prosjek razvijenosti EU.

Naime, navode iz HGK, 2008. godine Hrvatska je, mjereno BDP-om po stanovniku (po paritetu kupovne moći) bila na 64 posto prosjeka razvijenosti EU, i po tom je pokazatelju bila razvijenija od primjerice Mađarske (62 posto), Latvije (60 posto) ili Poljske (55 posto). No, 2014. godine po istom pokazatelju Hrvatska je pala na 59 posto prosjeka EU, a slabije su samo Bugarska (45 posto) i Rumunjska (54 posto). Razvoj u cilju približavanja prosjeku EU upravo je svrha Kohezijske politike putem čijih je instrumenata za Hrvatsku predviđeno više od 8,5 milijardi eura, a iz HGK ističu značaj tih sredstava kroz podatak da je njihov udio u financiranju javnih investicija u državama istočne Europe od 2010. do 2012. godine iznosio više od 50 posto, a u nekim državama i više od 70 posto, ili više od 90 posto, kao u Slovačkoj. “Za Hrvatsku je taj pokazatelj iznimno važan. Naime, ako u vremenima gospodarske krize Hrvatska želi potaknuti ulaganje, bez intenzivne uporabe sredstava fondova Kohezijske politike, teško je zamisliti javne investicije. S obzirom na to da je drugim državama presudan dio sredstava fondova EU u javnim investicijama, jasno je da uspješno korištenje fondova mora biti prioritet nacionalne ekonomske politike”, kažu u Komori.

Podupiru to procjenom da bi za 12 posttranzicijskih država srednje i istočne Europe iz proširenja 2004. i 2007. godine korištenje sredstava Kohezijske politike imalo potencijal utjecaja na povećanje BDP-a za 2,4 postotna boda godišnje. Dodatne su prilike za financiranje od ove godine dostupne i kroz Investicijski plan za Europu, tzv, Junckerov plan, usmjeren ka mobiliziranju investicija od najmanje 315 milijardi eura do 2017. godine, s potencijalom otvaranja novih 1,3 milijuna radnih mjesta.

HGK pritom podsjeća da se za financiranje Junckerova plana mogu prijaviti i projekti koji se natječu za sredstva iz fondova Kohezijske politike te ističu da je Hrvatskoj, iz koje je do sada na listu za financiranje iz Junckerovog plana uvršten samo projekt Zračne luke Dubrovnik, od interesa ostvariti sinergiju tih dvaju investicijskih potencijala. “Iskorištenje sredstava Kohezijske politike u punom potencijalu moglo bi povećati hrvatski BDP za 2-3 postotna boda godišnje, a iskorištenje prilika financiranja kroz Junckerov plan u punom potencijalu za 0,9 postotnih bodova. U situaciji dugotrajne, šestogodišnje krize koja je u razdoblju 2008. – 2014. godine ‘pojela’ više od 12 posto BDP-a i produbila rizike za ulaganja, Hrvatskoj su ovakvi izvori investicija neophodna stepenica i trebaju biti jedan od prioriteta u rastu i razvoju hrvatskoga gospodarstva”, zaključuju u HGK.

 

You may also like

0 comments