Koalicija stabilna, danas rebalans proračuna

2+2+2 posto
Vlada bi sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru trebala poslati rebalans proračuna za ovu godinu te prijedlog proračuna za iduću godinu, paket zakonskih prijedloga kojima definira četvrti krug porezne reforme te usvojiti uredbu o minimalnoj plaći.

Dogovor da se na sjednici Vlade u četvrtak nađu rebalans proračuna za ovu godinu, prijedlog proračuna za iduću godinu te paket poreznih zakona postignut je u srijedu poslijepodne nakon sastanka koalicijskih partnera u Vladi te dogovora s HNS-om u vezi s koeficijentima u prosvjeti. Tako je, uz već najavljeno povećanje osnovice plaća državnim i javnim službenicima i namještenicima u idućoj godini po formuli “2+2+2 posto” dogovoreno da nova uredba o koeficijentima bude donesena do konca lipnja iduće godine, a ako tako ne bude onda bi se išlo na povećanje koeficijenata za 2 posto u prosvjeti te još neke potplaćene resore, pri čemu je za sada izrijekom spomenuta još policija.

Točne brojke o rebalansu ovogodišnjeg i prijedlogu proračuna za iduću godinu na sjednici Vlade predstaviti potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, koji je prošlih dana najavljivao da će oni biti na dosadašnjem tragu odnosno biti uravnoteženi. Proračun za 2020. godinu bit će na razini od oko 140 milijardi kuna, izjavio je Marić, gostujući u srijedu ujutro u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.

Istaknuo je kako u nacrtu proračuna za 2020. dvije stavke bilježe najveći rast – mirovine i plaće. “Nije to ni nerazumljivo, jer su to ujedno i dvije stavke koje imaju najveću zastupljenost u proračunu: mirovine su ove godine na razini od oko 41 milijarde kuna, za iduću godinu planiramo dodatnih 1,7 milijardi kuna s obzirom na efekt prijenosa indeksacije iz ove godine, priljeva novih umirovljenika i nove indeksacije. S druge strane imamo efekt plaća, odnosno rast osnovice u tri navrata po dva posto”, rekao je.

Vlada bi u saborsku proceduru trebala uputiti i prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu u kojem će, prema najavama ministra financija, na rashodnoj strani doći do određenih preraspodjela kako se ne bi probijala rashodna strana proračuna. Također, konstatiramo da su prihodi dobri, neki od njih i iznad naših očekivanja, tako da možemo očekivati da će ukupni rezultat za ovu godinu biti bolji, rekao je jutros Marić, ističući kako se ponovno može računati na uravnotežen proračun.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandorković rekao je u srijedu da se cijela koalicija usuglasila oko pet važnih pitanja, da su s predstavnicima HNS-a dogovorili da se ide s proračunom kakav je Vlada predložila i da vladina uredba treba biti gotova do 30. lipnja.

Riječ je o rebalansu proračuna, proračunu za 2020., setu poreznih zakona, minimalnoj plaći i Zakonu o blagdanima. Dogovorili smo ono što je najavio predsjednik vlade, da želi 2+2+2 za iduću godinu i da se isto tako riješi i pitanje s koeficijentima.

U slučaju da uredba ne bude donesena do 30. lipnja tada bi išli za dva posto za one resore za koje je procjena da su potplaćeni, rekao je dodavši kako su tu i policija i prosvjeta. Istaknuo je kako će se sa sindikatima još morati razgovarati.

Prema njegovim ranijim najavama, rebalansom će uz ostalo osigurati dodatnih 900 milijuna kuna za mirovine zbog njihove veće indeksacije, čime će ukupni izdaci za mirovine u ovoj godini porasti sa 40,1 milijardu kuna na 41 milijardu kuna.

Također će se povećati i iznos za plaće s obzirom na ranije dogovoreni rast plaća “3+2 posto’ u ovoj godini, a s obzirom da mnoga ministarstva nisu imala osigurana sredstva za tih dva posto ta će se sredstva pronaći internim preraspodjelama. Najvećim dijelom će se potrebna sredstva naći na uštedama na kamatama, najavio je nedavno Marić.

Uz prijedloge rebalansa za ovu i proračuna za iduću godinu, Vlada će u saborsku proceduru uputiti i devet zakonskih prijedloga kojima definira četvrti krug porezne reforme, a koji bi stupili na snagu s početkom iduće godine.

Iako je važećim odredbama Zakona o PDV-u predviđeno smanjenje opće stope tog poreza s početkom iduće godine s 25 na 24 posto, Vlada najnovijim izmjenama odustaje od tog smanjenja.

Zadržavanjem stope PDV-a na 25 posto državnoj blagajni će ostati između 1,7 i 1,8 milijardi kuna, čime će se namaknuti i novac za najavljeno povećanje osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za “2+2+2 posto” u idućoj godini, kao i za povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna.

Naime, računice koje je još ranije iznio ministar financija pokazale su da će najavljeno povećanje plaća državnih i javnih službenika i namještenika na godišnjoj razini stajati oko 1,1 do 1,2 milijarde kuna, a ukupni efekt najavljenog povećanje osobnog odbitka je oko 500 milijuna kuna. Kako je porez na dohodak prihod lokalnih jedinica, Marić je najavio kompenzacijske mjere.

U sustavu poreza na dohodak je, uz povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, najavljeno i porezno rasterećenje rada mladih odnosno umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života. Uz već spomenuto odustajanje od smanjenja opće stope PDV-a, Vlada u sustavu PDV-a od početka iduće godine najavljuje sniženje stope tog poreza za ugostiteljstvo s 25 na 13 posto.

Planira se uz ostalo i olakšati poslovanje poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna. Izmjenama Zakona o porezu na dobit bi se prag ostvarenih prihoda za plaćanje tog poreza po stopi od 12 posto podigao s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit tako od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna.

Uz te zakonske izmjene, u setu poreznih zakona su i izmjene u sustavu posebnih poreza na bezalkoholna pića te na motorna vozila, kao i izmjene zakona o trošarinama, o fiskalizaciji, o administrativnoj suradnji te Općeg poreznog zakona.

You may also like

0 comments