Ključan dan za poreznu reformu; Marićev paket donosi nam ove promjene

Vidno zadovoljan načinom na koji su mostovci popratili prezentaciju o poreznoj reformi, ministar financija Zdravko Marić najavio je da će u proceduru biti upućeno 15, a moguće i 16 zakonskih propisa. Premda se o poreznoj reformi govori već pola godine, dva mjeseca prije nego što bi promjene trebale stupiti na snagu o njima se zapravo jako malo zna. 

Prema različitim kalkulacijama, na temelju nekoliko dostupnih brojki, sve je upućivalo na to da će glavni dobitnici izmjena poreza na dohodak biti bolje plaćeni zaposlenici i samci. No, ministar tvrdi da u tim izračunima nisu bili uključeni svi elementi. Jer, neće se mijenjati samo neoporezivi dio dohotka i razredi, nego i sustav olakšica za djecu. “Mislim da će roditelji biti zadovoljni”, poručio je. Prema nekim najavama, olakšice za djecu ubuduće i neće biti dio porezna na dohodak, već će se taj segment zasebno rješavati.

U svakom slučaju, ministar je iznio informaciju prema kojoj je dosad 915 tisuća ljudi bilo izvan “poreznih škara”, a nakon porezne reforme još će oko 500 tisuća ljudi doći u skupinu koja ne plaća porez na dohodak.

Mijenja se čak 15 zakona, a proračun će biti štedljiviji

1. U proceduru će biti upućeno 15, a moguće i 16 zakonskih propisa koji se odnose na poreze.

2. Dosad 915 tisuća ljudi nije bilo u “poreznim škarama”, a nakon porezne reforme još će ih oko 500 tisuća biti oslobođeno plaćanja poreza na dohodak.

3. Sustav poreznih olakšica i naknada za djecu rješavat će se zasebno, izvan sustava oporezivanja dohotka.

4. Rashodi će ostati zamrznuti, a rast prihoda osigurat će porezno rasterećenje i smanjenje deficita.

5. Prihodi proračuna ove su godine rasli gotovo osam posto, a očekivat će se rast po stopi od 4,7 posto.

Dobitnici i gubitnici

Pojedini ekonomisti računaju da bi dobitnici zapravo mogli biti oni koji imaju male i velike plaće te da bi deblji kraj mogao izvući srednji sloj. Nešto ranije sam je Marić rekao kako će vjerojatno neka porezna rješenja biti pozdravljena, a neka neće, što upućuje na to da će nezadovoljnika zacijelo biti.

Uz porezno rasterećenje, Vlada svakako želi nastaviti i s fiskalnom konsolidacijom. Ukupni proračunski deficit lani je iznosio 3,3 posto BDP-a, a ove bi godine trebao pasti na oko 2,5 posto. Za iduću godinu ministar Marić je najavio da će se kretati oko dva posto. Kako će sve to postići?

”Proračunska politika mora biti odgovorna kao što je bila ove godine, kontrola rashoda je ključ. Prihodna strana treba, pak, ići u smanjivanje deficita i porezno rasterećenje”, rekao je Marić. Kada kaže da će rashode držati pod kontrolom, to vjerojatno znači da će oni ostati zamrznuti na ovogodišnjoj razini.

”Porezno rasterećenje i smanjenje deficita vjerojatno planira postići na račun ekonomskog rasta, odnosno povećanja poreznih prihoda – kaže glavni ekonomist jedne poslovne banke. Tome dodaje da bi mu u prilog mogao ići i rast inflacije od oko jedan posto, što je ipak poticajnije za rast prihoda u odnosu na ovogodišnje deflacijsko okruženje. Unatoč tome, prihodi proračuna u osam mjeseci povećani su iznad očekivanja: rast je iznosio gotovo osam posto, a očekivalo se da će biti oko 4,7 posto.

Budu li sljedeće godine prihodi rasli i upola sporije nego ove godine, očito je da će ministar imati prostor za porezno rasterećenje i blago smanjivanje deficita.

Zabrinute županije

Za brojne detalje nisu uskraćeni samo građani i poduzetnici već i sve nervozniji čelnici lokalne samouprave. Prema riječima Gorana Pauka, predsjednika Hrvatske udruge županija, ako se neoporezivi dio dohotka podigne na 3750 kuna, kao što je najavljeno, “to za nas znači gubitak od 4 milijarde kuna”.

On smatra da će to najviše pogoditi županije koje, za razliku od gradova, nemaju manevarski prostor da povećaju druge oblike oporezivanja. Stoga čeka “kompenzacijske mjere”. Ministar Marić im je poručio da porezna reforma neće ići na štetu lokalnih tijela vlasti i da će im se gubitak kompenzirati, ali još nije jasno kako.

”Imamo model, moramo ga doraditi da jedinice lokalne samouprave mogu biti s tim na miru. Postoje projekcije koje kažu koliko je rasterećenja moguće izdržati”, rekao je Marić, najavljujući detalje za danas.

Za ministra financija, koji je u proteklih desetak mjeseci stekao veliko povjerenje javnosti, porezna reforma zapravo predstavlja prvi veliki test njegove uspješnosti. S obzirom na to da se na njoj radi već mjesecima, svaku svoju odluku morat će dobro obrazložiti i ostati ustrajna u tome, ne samo da se cijeli paket provede, već i da “drži vodu” na dulji rok.

You may also like

0 comments