Summit čelnika EU i Turske koji se održava u Bruxellesu u studiju s Tihomirom Ladišićem komentirao je Joško Klisović, bivši zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova. Klisović je kazao kako mu je teško razumjeti što točno znači rečenica ‘balkanska se ruta zatvara’, te znači li to odstupanje od europskih vrijednosti ili njihovo provođenje. ‘Zatvaranje rute zapadnog Balkana ne može biti nešto što ćemo lako prihvatiti’, kazao je Klisović, spomenuvši da Hrvatska treba krenuti od vlastitoga iskustva, kad je, tijekom Domovinskog rata, imala brojno raseljeno stanovništvo. ‘Trebamo polaziti od vlastitog iskustva kako bismo stvorili društvo u kojem želimo živjeti’, kazao je Klisović.
Dio ljudi će ući u prostor EU. ‘Više je žena i djece, nego muškaraca. Moguće je da su to osobe koje dolaze za svojim muškim članovima obitelji, koji su već došli u zemlje EU ili su njihovi muški članovi obitelji poginuli u ratu ili nekom drugom vidu mučenja’, kazao je Klisović.
Ekonomski migranti neće biti u mogućnosti ući u Europsku uniju i tu se radi o kontroliranim ulascima ljudi u EU, kazao je Klisović. Klisović se osvrnuo na vojsku na granicama i kazao kako to nije rješenje samo po sebi. ‘Oni su tu da zaštite integritet Hrvatske, a ne kako bi se zaštitili od djece i žena koji spašavaju vlastite glave’, rekao je Klisović.
Među članicama EU postoje različita viđenja, ističe Klisović. ‘Kad imate sustav pravila kao što su schengenska, koji nije predvidio masovne ulaske u EU, onda se trebaju upotrijebiti druga načela, uključujući načelo solidarnosti. Ta solidarnost je izostala u mjeri u kojoj smo je željeli vidjeti. Vlade pokušavaju adekvatno odgovoriti zahtjevima svoje javnosti, a ljudi su prestrašeni tom količinom ljudi koji dolaze i boje se da bi oni mogli utjecati na njihove živote’, rekao je Klisović.
Grčka je članica EU, ali njezine su granice nezahvalne za čuvanje, veliki broj otoka nije lako čuvati, upozorio je Klisović. ‘Puno je lakše kontrolirati granicu između Grčke i Makedonije. Pitanje trenutne grčke vlade da stvarno kontrolira situaciju’, kazao je Klisović. Ova situacija pokazuje manjkavosti kad su u pitanju vanjske granice EU. To će biti iskustvo kojim ćemo morati doraditi trenutnu politiku.
Odnosi su uvijek bili dobrosusjedski između Hrvatske i Srbije i Hrvatske i Slovenije. ‘Mislim da će se to tako i nastaviti. Novi element je uključivanje vojske, a ja ne vidim kako bi vojska mogla pomoći policiji. Ako je potrebno više ruku, onda postoje različiti načini. Je li vojska najbolje rješenje? Ja mislim da nije’, rekao je Klisović.
Fotografija političara sa samita, kaže Klisović, izgleda uobičajeno, kao i sve slike sa samita Europskoga vijeća. ‘Svi se zalažemo za europsko zajedništvo, ali uvijek postoji nešto što zovemo nacionalni interes. Orban je bio prvi koji je postavio žicu na granice i uveo nove elemente i argumente u raspravu o pitanju migracija. Postavio se kao zaštitnik kršćanskih vrijednosti’, kazao je Klisović. Pitanje je, istaknuo je, hoće li Europa ikad prihvatiti takve argumente. ‘Europa je moderno društvo i izgrađuje ga se tako, a podjela ljudi po vjeri, naciji ili boji kože nije nešto čemu stremimo’, rekao je Klisović.
Klisović je komentirao i izjavu premijera Oreškovića o tome kako će glavna poruka toga sastanka biti zatvaranje zapadnobalkanske migrantske rute. ‘Ja ne znam kako je Orešković došao na ideju da je to glavno pitanje. To ćemo vidjeti tijekom dana. Prerano je išao sa svojim zaključkom. Trenutno je to podložno pregovorima i ne znamo kako će završiti’, kaže naš sugovornik.
Turska, s druge strane, pokušava maksimalno iskoristiti situaciju s migrantskom krizom, istaknuo je Klisović. Vizni režim i liberalizacija viznog režima nešto je o čemu se s Turskom razgovara već duže vrijeme. ‘Ona želi iskoristiti svoju trenutnu poziciju kako bi EU pristala na njezine uvjete sada i odmah. Dovesti Uniju u jednu poziciju u kojoj je se ucjenjuje nije nešto na što bi Unija mogla tako lako pristati’, kazao je Klisović u razgovori za N1.
Podsjetimo, u poslijepodnevnim se satima u Bruxellesu očekuje i konferencija za novinare, na kojoj će govoriti predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i turski premijer Ahmet Davutoglu. Konferenciju. Njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ne slažu se s prijedlogom da se u deklaraciji čelnika EU-a koji se sastaju u ponedjeljak u Bruxellesu nađe rečenica da je “zapadnobalkanska ruta zatvorena”, tvrdi više diplomatskih izvora. Ti izvori tvrde da Merkel i Juncker traže da se iz nacrta deklaracije čelnika EU-a, koji se u ponedjeljak sastaju s turskim premijerom Ahmetom Davutogluom izbaci rečenica da je “zapadnobalkanska ruta sada zatvorena”. “Glavna poruka će biti da se zatvara balkanska ruta. S tim je povezano i pitanje jačanja schengenskih pravila i tu će biti veliki pritisak, ali svima nam je jasno da treba pojačati schengenska pravila. Uz to, EU će trebati pomoći Grčkoj, a trebamo čuti i stajalište turskog premijera Ahmeta Davutoglua”, rekao je premijer Orešković dolazeći na summit 28 čelnika zemalja članica s turskim premijerom. To je drugi takav summit u četiri mjeseca na kojem će EU pokušati postići rješenje za migrantsku krizu.
