Klimatske promjene nam mogu i koristiti

Analiza meteorologa
Svaka promjena vremena je polarni udar, svaka kiša je potop, svaka grmljavina je neviđen bijes Peruna.

To su današnji mediji, po pitanju meteorologije vlada pravi meteo terorizam jer se od obične prognoze stvaraju kataklizmičke najave, iako vrijeme posljednjih godinu dana subjektivno gledajući očima ljubitelja meteorologije nikad nije bilo “dosadnije”.

Talijani su još prije nekoliko godina takvo izvještavanje nazvali meteo terorizam, zapravo i nisu puno pogriješili. Kad su domaći mediji shvatili koliko se prognoza obilne kiše bolje klika kada se najavi “novi potop”, preuzeli su sve najgore iz susjednih zemalja.

No nešto slično događa se i kod globalnog zatopljenja. Temperature zraka rastu, tu nema nikakvog spora, kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini. No svakodnevno smo bombardirani samo o negativnim posljedicama porasta temperatura, iako je u prošlosti čovjek uvijek prosperirao u toplijim periodima.

Ono što posebno treba istaknuti je to da u ljudskoj povijesti nikad nije bilo manje stradalih od meteoroloških ekstremna! Ljudi žive sve bolje i dulje, uzimajući u obzir čak i najsiromašnije dijelove svijeta. Pa se onda pitamo, čemu ta silna panika i iskorištavanje djece u propagandne svrhe, kao što su nekad radili totalitaristički režimi.

Jeste li znali da je 85 % svih kultiviranih biljaka prilagođeno dvostruko višim razinama CO2 u atmosferi od trenutnih vrijednosti. Riječ je o tzv. C3 biljkama u koje spadaju pšenica, krumpir, povrćarstve kulture te brojne druge. S porastom razine CO2 poljoprivredne kulture kao što je pšenica mogle bi imati i do 35 % veći prinos u odnosu na današnje prinose, a da ne spominjemo konoplju gdje je prinos lisne mase još i izraženiji.

Trenutni uvjeti u atmosferi su za većinu biljaka lošiji u odnosu na vrijeme kada su se one evolucijski razvile. Tako je tek 3 % biljnog kopnenog svijeta prilagođeno lošijim uvjetima s nižim razinama CO2 u atmosferi (C4 biljke), a treba reći i to da je riječ o evolucijski mlađim biljkama koje su nastale tek prije 10-ak milijuna godina.

CO2 nije štetan plin, on je hrana biljnom svijetu te je ključan za život na Zemlji. Fotosinteza je prava magija jer se uz pomoć klorofila od sunčeve energije i CO2 stvaraju organske molekule, odnosno šećeri.

Umjesto konstantnog kukanja i produkcije žalopoljskih poljoprivrednih emisija, poljoprivrednici trebaju gledati kako iskoristiti novonastalu situaciju i porast temperatura zraka. Pa topla su razdoblja u prošlosti uvijek bila vrijeme prosperiteta! Pitajte naše najstarije sugrađane, čega su se više bojali, dugih i hladnih zima ili toplih ljeta.

Od porasta temperatura zraka moglo bi prosperirati i maslinarstvo, pošto su naši krajevi trenutno u predzadnjoj zoni uzgoja, produženje vegetacijske sezone dovest će do povećanja prinosa, a možda se može uvesti i novi sortiment. Slično je i s vinogradarstvom i povoljnijim odnosom kiselina i šećera koje donosi toplija klima.

Sredstva se svakako trebaju uložiti u daljnje istraživanje utjecaja porasta temperatura zraka (i tla) na poljoprivrednu proizvodnju. Na tome radi i naša ekipa, pošto planiramo na više lokacija mjeriti temperature tla kako bi pratili odnos temperature zraka i temperature tla, te tranziciju topline između slojeva tla.

Prije samo 50-ak godina, zapravo još u 80-im godinama prošlog stoljeća ljeta su bila daleko kraća. Već 15.08. sezona je bila završena, počele su kišurine, a temperature zraka značajno su se snizile. Ostali su samo rijetki stariji gosti kojima more i sunce nije bilo toliko zanimljivo, već možda samo pokoji dobar restoran i domaća riba.

U 90-ima s naglim porastom temperatura zraka, špica turističke sezone proširila se na cijeli kolovoz, ali i dobar dio rujna kao i svibnja. Zapravo, ako uzmemo u obzir podatke da se 30-ice javljaju sve ranije, turistička sezona se zahuktava već u svibnju, a to je u prošlosti bilo gotovo nezamislivo. Doduše, ova 2019. godina je bila izuzetak.

Produženje turističke sezone od gotovo 2 mjeseca svakako će donijeti više sredstava u privatne džepove i državnu kasu, a ta sredstva mogu se investirati u primjerice solarne panele, moderne kuće i nastambe s malim gubitkom energije. Državi kao što je Hrvatska koja živi od deviza i prodaje sunca i topline, to može biti od presudne važnosti.

Probajte zamisliti da su se temperature zraka snizile za vrijednosti koje su porasle, da nam je ostao samo srpanj od turističke sezone, gdje bi bili?

Mediji nas najviše straše i s porastom razine mora, ali to nas ne treba brinuti niti najmanje. I što ako se u idućih 100 godina razina mora podigne za pola metra ili čak i metar? Pogledajte stare aero snimke hrvatskih primorskih gradova od prije samo 50-ak godina.

Cijeli urbanistički planovi, sve se apsolutno izmijenilo, a da pritom nismo imali niti neki značajniji porast stanovništva kao što imaju neke druge države. Gradovi su se proširili iz svojih starih centara, sagradila su se brojna naselja, život se premjestio u kvartove. Da se razina mora unutar 1 godine podigne pola metra, to bi zasigurno bio problem, no pobogu pričamo o cijelom stoljeću!

Za 100 godina vjerojatno će današnje kuće biti samo muzejski primjerci kako su nekad ljudi stanovali, većina ljudi živjet će u samoodrživim energetski neovisnim kućama, današnje vrijeme činit će se kao što se danas nama čini 1919. godina. Daleka i zaostala prošlost gdje su glavna radna snaga u poljoprivredi bili volovi i konji!

Kada sezonske prognoze najave topliju zimu, među dobrim dijelom naših čitatelja vlada oduševljenje, ali to nije bez razloga. Svi znamo koliko su troškovi grijanja manji kada je zima topla, ali to koristi i okolišu u našim geografskim širinama. Manja je emisija CO2, manje se sječu šume, manje se koriste fosilna goriva, a da ne spominjemo i to da topla klima pogoduje novim tehnologijama.

Primjerice kod električnih automobila, utrošak energije na grijanje putničkog prostora ogroman je problem, pošto nema topline motora kojeg možemo iskoristiti kao kod motora s unutarnjim izgaranjem. U toplijoj klimi tih problema nema, troši se manje energije, a samim time i emitira manje CO2.

Ono od čega trebamo strahovati kad je u pitanju klima na duge staze, svakako je pad temperature. Iduće ledeno doba (čak i malo) donijelo bi prave probleme i izazove čovječanstvu kao što su širenje ledenjaka, smanjenje obradive površine, a drastično bi poskupila i hrana.

Zamislite koliko bi poljoprivrednici u Europi više energije trebali utrošiti za zagrijavanje staklenika ako bi se temperatura zraka snizila za samo 1,5 °C, koliko bi vegetacija kasnila, poljoprivredni proizvodi bili bi kraće na tržištu, a i kada bi stigli, bili bi iznimno skupi.

No od takvih scenarija još uvijek ne treba strahovati. Klima je stabilan sustav, izuzev naglih vanjskih utjecaja koji su nam dobro poznati. Primjerice erupcije vulkana preko noći mogu dovesti do novog kratkotrajnog ledenog doba, a sve zbog čestica prašine koje bi blokirale dio sunčevog zračenja.

Ljudska vrsta nekoliko je puta zbog erupcije vulkana i naglog zahladnjenja bila na pragu izumiranja, a nikad zbog tople klime. Za kraj i zaključak članka svakako treba reći da kada se priča o globalnom zatopljenju, ne postoji nikakva točka bez povratka, kada je i trenutna linija “klimatske normalnosti” zapravo ljudska izmišljotina. Ne postoji klimatski optimum, jer se klima stalno mijenja, a na nama je da iskoristimo od svakog perioda najbolje, stoji u analizi.

You may also like

0 comments