[vc_row][vc_column width=”1/3″]Door[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Nijedna od 57 zemalja nije dosegla najveću razinu ostvarenja klimatskih ciljeva Pariškog sporazuma, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za medije neprofitne organizacije Germanwatch, na kojoj je kao partner sudjelovala udruga Door iz Hrvatske.[/vc_column][/vc_row]
Ostvarenja klimatskih ciljeva izražava se Indeksom učinka klimatskih promjena, za koji se od 2005. godine prikupljaju i analiziraju podaci o zaštiti klime za članice EU te 57 zemalja. One su zajedno odgovorne za 90 posto emisija stakleničkih plinova.
Nijedna zemlja nema dovoljno dobre rezultate u svim kategorijama indeksa da bi ostvarila ukupnu vrlo visoku ocjenu u indeksu, pa su ponovo prva tri mjesta u ukupnom poretka ostala prazna, kazao je jedan od autora izviješća Jan Burck.
Indeks se temelji na 14 pokazatelja u četiri kategorije mjerenja – u emisiji stakleničkih plinova, proizvodnji obnovljive energije, energetskoj učinkovitosti i klimatskoj politika. Prema tim podacima prva tri mjesta su prazna, a na četvrtom se nalazi Švedska sa 74,4 posto ispunjenih ciljeva.
Od zemalja G20, ove se godine samo EU u cjelini, zajedno s Velikom Britanijom i Indijom, svrstala među izvrsne, dok je šest G20 zemalja ocijenjeno vrlo lošim rezultatima. Suizdavač izviješća Stephan Singer je podsjetio da bi zemlje u sljedećih deset godina trebale prepoloviti ukupan iznos emisije stakleničkih plinova. Hrvatska se nalazi na 18. mjestu i predvodi skupinu srednje uspješnih zemalja s 56,69 posto učinka, ispred Njemačke s 56,39 posto učinka.
U pojedinačnim kategorijama, Hrvatska je na 13 mjestu po proizvodnji obnovljive energije, na 32. mjestu po energetskoj učinkovitosti te i 38. mjestu po klimatskoj politici.
Hrvatsku je visoko plasirala proizvodnja obnovljive energije u kojoj najviše sudjeluju hidroelektrane, ali sve više prinosa dolazi iz vjetroelektrana, no najveći doprinos leži u činjenici da su Hrvatskoj nema mnogo industrijskih zagađivača, kazao je za Hinu Daniel Rodik iz Društva za oblikovanje održivog razvoja, čiji su stručnjaci prikupljali podatke za Hrvatsku. Dodaje da pri tome treba praviti razliku između obnovljive i održive energije, jer prva ne mora nužno voditi računa o okolišu, osobito biodiverzitetu.
Mađarska i Slovenija zamijenili su ove godine Poljsku kao zemlju s najslabijim rezultatima u Europskoj Uniji. Istodobno, sedam zemalja EU i EU u cjelini svrstale su se među zemlje s najvećim indeksom učinka klimatskih promjena.
[quote_box name=””]
Znanstvenici iz ECMWF Copernicus Službe za klimatske promjene izvještavaju da je globalno studeni 2020. bio najtopliji zabilježeni.
U međuvremenu, Arktik i subarktički Sibir i dalje su bili znatno topliji od prosjeka, a morski led u regiji je bio na drugoj najnižoj razini u studenom. prosječne globalne temperature u studenom 2020. godine najviše zabilježene s jasnom razlikom u skupu podataka C3S.
[/quote_box]
