Klimatska kriza je egzistencijalna kriza

Poručio Timmermans

Europska komisija proteklog je tjedna odobrila paket ulaganja u iznosu većem od 290 milijuna eura za 132 nova projekta u okviru programa LIFE za okoliš i klimatsku politiku.

U čemu ja značenje tog velikog i skupog projekta…?

Tim sredstvima mobilizirat će se ukupna ulaganja u iznosu od 562 milijuna eura, uz projekte u gotovo svim državama članicama. Novi projekti u sklopu programa LIFE pomoći će Europi da postane klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, pomoći u oporavku bioraznolikosti Europe do 2030. i pridonijeti oporavku Europske unije nakon pandemije bolesti COVID-19. To je prva serija projekata odabranih u okviru novog programskog razdoblja 2021. – 2027., sa sredstvima većima za gotovo 60 % – stoji u priopćenju Europske komisije poslanom medijima.

O paketu potpore i programu LIFE Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan, dao je dodatno pojašnjenje:

Klimatska kriza i kriza bioraznolikosti egzistencijalne su krize i nemamo vremena za gubljenje. Na konferenciji COP26 u Glasgowu prepoznata je potreba za ubrzanjem djelovanja još u ovom desetljeću. Europskim zelenim planom Europska unija radi na smanjenju emisija, obnovi prirode i osiguravanju održive upotrebe resursa. Možemo uspjeti samo ako surađujemo u svim sektorima. Projekti u okviru programa LIFE savršen su primjer: oni okupljaju građane, javna tijela, industriju i nevladine organizacije kako bi radili u području klime i okoliša.

Virginijus Sinkevičius, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo, još je dodao:

Međupovezane krize klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti i onečišćenja ključni su izazovi našeg doba. Kako bismo ih riješili, potrebna nam je temeljita preobrazba naših društava i gospodarstava, postizanje ugljično neutralne budućnosti i učenje o životu unutar granica našeg planeta. Projekti LIFE pokazuju kako to možemo postići. Imat će mjerljiv utjecaj i predstavljati dodanu vrijednost suradnje svih zemalja članica.

Europska povjerenica Kadri Simson, iz Estonije, posebno je naglasila:

Članice Europske unije prošle su godine imale rast investicija u obnovljive izvore energije od 48 posto, a oni su 2020. prestigli fosilna goriva kao glavni izvor energije na kontinentu. Cijeli EU, ali i pojedine države, na putu su da ispune zacrtani cilj od 40 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine. To je dobra vijest, ali to nije dovoljno. Treba ubrzati tranziciju – poručila je Estonka, naglasivši kako je nedavni rast cijena energenata u Europi, ali i svijetu, pokazao da kontinent previše ovisi o fosilnim gorivima, donosi Glas Slavonije

You may also like