Kinesko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju 6,7 posto na godišnjoj razini, isto kao i u prethodnom kvartalu, što se zahvaljuje povećanoj državnoj potrošnji, jačanju tržišta nekretnina i rekordnom kreditiranju.
Podaci kineskog statističkog ureda, objavljeni u srijedu, pokazuju da je tamošnji bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao po istoj stopi kao i u prethodnom tromjesečju, a rast od 6,7 posto najsporiji je od prvog tromjesečja 2009. godine, kada je iznosio 6,2 posto. U odnosu, pak, na prethodno tromjesečje, gospodarstvo je u trećem kvartalu poraslo 1,8 posto, što je također u skladu s očekivanjima analitičara u anketi Reutersa. Statistički ured poručio je u priopćenju da su u gospodarstvu i dalje prisutni mnogi čimbenici nesigurnosti i da temelji za održiv rast nisu solidni.
Ipak, rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva stabilizirao se nakon dulje razdoblja usporavanja, pa je na putu zacrtanih planova. Kineska vlada, naime, cilja rast gospodarstva u ovoj godini između 6,5 i 7 posto, nakon što je lani BDP porastao 6,9 posto, najsporije u posljednjih 25 godina. Međutim, zbog pada privatnih investicija, rasta zaduživanja i rizika od korekcije tržišta nekretnina, rast gospodarstva uvelike će ovisiti o državnoj potrošnji, kažu analitičari.
Zabrinjava ih, kažu, slabost kineskog izvoza, što ukazuje na nejaku globalnu potražnju, dok s druge strane pada i uvoz, što ukazuje na slabost domaće potražnje. No, jačanje tržišta nekretnina neutraliziralo je u proteklom kvartalu te slabosti. Investicije u nekretnine porasle su od siječnja do rujna 5,8 posto, brže u odnosu na 5,4 posto zabilježenih od siječnja do kolovoza.
Ulaganja vlasti u infrastrukturne projekte i rast tržišta nekretnina potaknuli su cijene i potražnju za sirovinama i proizvodima, kao što su cement, čelik i namještaj. Analitičari, međutim, upozoravaju da mnogi kineski gradovi ograničavaju daljnji rast cijena stanova i kuća jer su ponegdje porasle i više od 50 posto, što izaziva strahovanja od oštre korekcije cijena nekretnina na niže.
Snažan rast cijena nekretnina izaziva bojazni od rasta zaduženosti i rizika po financijski sustav, kao i što se rekordni rast kreditiranja temelji na hipotekarnim kreditima. “Očekujemo da će naznake hlađenja na tržištu nekretnina pritiskati kineskog gospodarstvo u idućih nekoliko tromjesečja”, poručili su analitičari Commerzbanke u bilješci klijentima.
Stabilizacija drugog po veličini svjetskog gospodarstva, nakon duljeg razdoblja usporavanja rasta, pozitivno utječe na svjetska financijska i robna tržišta jer je Kina veliki potrošač nafte i drugih sirovina, pa je usporavanje rasta njezinog gospodarstva bio jedan od razloga pada cijena sirovina posljednjih godina. “Današnji podaci upućuju na zaključak da se kineska gospodarska aktivnost dobro drži i da je malo naznaka ponovnog usporavanja. No, rast se u velikom dijelu zahvaljuje bržem rastu kreditiranja i oporavku tržišta nekretnina, a u oba ta područja vlasti sada rade da bi ih zauzdale”, kaže Julian Evans-Pritchard, ekonomist u tvrtki Capital Economics.
I dok se očekuje da će rast gospodarstva ove godine biti u skladu s ciljevima vlade, kao što to obično biva, mnogi su skeptični u vezi službenih podataka, posebice stoga što je stopa rasta nepromijenjena već tri kvartala zaredom, premda gospodarstvo prolazi kroz veliku tranziciju. “Službeni podaci o BDP-u i dalje su previše stabilni da bi nam puno govorili o kretanjima u gospodarstvu. Naše procjene zapravo govore da se gospodarska aktivnost u proteklom tromjesečju ubrzala, premda poboljšanja neće potrajati”, kaže Julian Evans-Pritchard. Po njegovim izračunima, kinesko gospodarstvo raste po stopi od oko 5 posto na godišnjoj razini.
Nakon što je godinama bila lokomotiva globalnog gospodarstva, Kina je u posljednje vrijeme bilježila usporavanje rasta zbog slabljenja izvoza i investicija, prevelikih tvorničkih kapaciteta, visoke razine dugova lokalnih jedinica, deflacijskih prijetnji… Vlasti poručuju da su nužne bolne, strukturne reforme kako bi se gospodarstvo dovelo na put održivog rasta nakon tri desetljeća vrtoglavog uspona po dvoznamenkastim stopama.
U svom planu vlada navodi reforme u državnim kompanijama, kao i liberalizaciju bankarskog sustava i financijskih tržišta, a sve u cilju restrukturiranja gospodarstva poticanjem domaće potrošnje i sektora usluga dok se donedavno rast temeljio na poticanju izvoza i investicija. Kineska središnja banka labavljenjem monetarne politike pokušava podržati rast gospodarstva, pa je posljednjih godina u niz navrata smanjila ključne kamatne stope, kao i stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka.
Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje poduzetnika i stanovništva, a time i rast gospodarstva. Uz to, nastojeći potaknuti rast izvoza, kineske su vlasti dozvolile slabljenje juana. Unatoč svemu tome, analitičari smatraju da su potrebne dodatne poticajne mjere, jer bi, ako rast BDP-a dodatno uspori, moglo doći do rasta nezaposlenosti, što bi dovelo do pada osobne potrošnje i dodatnog slabljenja gospodarstva.
