[vc_row][vc_column width=”1/3″]Kineski zavod za statistiku [/vc_column][vc_column width=”2/3″]U Kini je industrijska proizvodnja u prva dva mjeseca ove godine pala više od 13 posto, najviše u posljednjih 30 godina, a oštro su pale i investicije te maloprodaja jer su širenje koronavirusa i stroge mjere za zauzdavanje virusa narušile aktivnosti u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu.[/vc_column][/vc_row]
Kineski zavod za statistiku (NBS) objavio je u ponedjeljak da je industrijska proizvodnje u siječnju i veljači bila 13,5 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju. To je njezin najveći pad od početka 1990. godine, kada je Reuters počeo pratiti te podatke, i predstavlja oštar zaokret, s obzirom da je u prosincu prošle godine proizvodnja porasla 6,9 posto. To je, ujedno, i oštriji pad nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.
Više nego što se očekivalo pale su i investicije, kao i promet u trgovini na malo. Investicije u fiksni kapital pale su u prva dva mjeseca ove godine 24,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Promet u trgovini na malo potonuo je, pak, u siječnju i veljači 20,5 posto na godišnjoj razini jer su Kinezi u strahu od koronavirusa izbjegavali gužve na mjestima kao što su trgovački centri, restorani i kino dvorane.
[quote_box name=””]
Nakon što se tjednima nagađalo o jačini posljedica koronavirusa na ekonomsku sliku, prve objave kineskih indikatora u periodu izolacije pokazuju nam što možemo očekivati u zemljama s najvećim brojem oboljelih poput Italije. Značajno usporavanje rasta, te ulazak u recesiju za pojedine zemlje poput Italije, u ovom trenutku više nisu dvojbeni.
Promatrano prema sektorima, za sada daleko najveći udarac trpi sektor prijevoza, turizma te djelatnosti pripreme i usluživanja hrane. Rast pesimizma među stanovništvom rezultira odgodom potrošnje (izuzev nužnih dobara) zbog čega trpi niz poslovnih subjekata. U skladu s navedenim, na udaru se nalaze mali poslovni subjekti s nedovoljnom razinom gotovine koja bi im omogućile pokrivanje fiksnih troškova u periodu prekida ili smanjenog rada. Sve navedeno rezultira i rastom nezaposlenosti kao posljedicom otpuštanja privremenih radnika.
Iako bilježi nizak broj zaraženih, ekonomske posljedice koronavirusa neće zaobići niti Hrvatsku. Posljedice narušavanja ekonomske aktivnosti u našem neposrednom vanjskom okruženju nedvojbeno ćemo osjetiti, a s rastom broja oboljelih i snažnijim mjerama zaštite rasti će i opreznost među domaćim stanovništvom te sukladno tome i suzdržavanje od potrošnje. Promatrano s nešto optimističnijeg aspekta, Hrvatska će se radi sporijeg širenja bolesti kasnije pridružiti skupini zemalja s pojačanim mjerama izolacije te smo kroz dulji vremenski period širenja zaraze u Europi uspjeli održavati gotovo redovnu ekonomsku aktivnost. Jačina posljedica naravno ovisi o trenutku obuzdavanja virusa u okruženju te koliko će se uspjeti raširiti unutar zemlje u međuvremenu, piše Novac.hr
[/quote_box]
Kineske vlasti poručile su prošloga tjedna da je vrhunac širenja koronavirusa prošao i da se situacija poboljšava. NBS je u ponedjeljak poručio da je utjecaj koronavirusa na gospodarstvo pod kontrolom i kratkoročan te da će poticajne mjere kineskih vlasti dovesti do oporavka. Kina je, naime, uvela niz poticajnih gospodarskih mjera, od smanjenja ključnih kamatnih stopa do ubrizgavanja svježe likvidnosti na financijska tržišta.
Očekuju se i nove mjere kako bi se ublažio udar koronavirusa na gospodarstvo. No, analitičari upozoravaju da bi mogli proći još mjeseci prije nego što se gospodarstvo vrati u normalno stanje.
Sasvim je jasno, kažu, da će se u prvom tromjesečju rast kineskog gospodarstva oštro usporiti jer je brzo širenje koronavirusa od kraja siječnja prisililo vlasti na uvođenje ograničenja u prometu i stroge mjere javnog zdravstva, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost. Uz to, brzo širenje koronavirusa u svijetu potaknulo je strahovanja od globalne recesije i slabljenja potražnje za kineskim proizvodima.
Pojedini analitičari procjenjuju da oporavak tvorničke aktivnosti na razine prije izbijanja koronavirusa neće uslijediti prije travnja, dok će za oporavak povjerenja potrošača trebati čak i dulje razdoblje. Kako se radi o dvostrukom udaru, i na ponudu i na potražnju, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da bi rast kineskog gospodarstva u prvom tromjesečju mogao iznositi samo oko 3,5 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu iznosio 6 posto. U cijeloj ovoj godini očekuju, pak, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 5,4 posto, što bi bio najsporiji rast od 1990. godine.
