Dobit BHP Billitona potonula je u protekloj poslovnoj godini 86 posto, na 1,9 milijardi dolara, jer je slabljenje kineske potražnje izazvalo oštar pad cijena sirovina, a time i prihoda tog australskog rudarskog diva. Isključujući jednokratne troškove, dobit BHP Billitona iznosila je u poslovnoj godini, završenoj s krajem lipnja, 6,4 milijarde dolara, 52 posto manje nego u prethodnoj poslovnoj godini.
Oštar pad dobiti posljedica je pada cijena industrijskih kovina i drugih sirovina zbog slabljenja globalne potražnje, posebice u Kini, najvećem svjetskom potrošaču sirovina. BHP Billiton pokušao je ublažiti taj negativan utjecaj rezanjem troškova, ukidanjem radnih mjesta i smanjenjem investicija s prethodno planiranih 11 milijardi dolara na 7 milijardi. Zbog usporavanja rasta kineskog gospodarstva, koji bi ove godine prvi puta nakon 25 godina mogao biti manji od 7 posto, australski rudarski div smanjio je svoje procjene poslovanja u tekućoj poslovnoj godini. “Premda vjerujemo da će dugoročno potražnja za sirovinama rasti jer zemlje u razvoju i dalje provode industrijalizaciju i urbanizaciju, smanjili smo naše procjene potražnje za čelikom u Kini”, kazao je izvršni direktor BHP Billitona Andrew Mackenzie. Nedavno je i Rio Tinto, još jedan globalni rudarski div, izvijestio da mu je zbog slabljenja globalne potražnje u prvom polugodištu dobit oštro pala, za 82 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale šesti dan zaredom, nakon dramatičnog trgovanja u kojemu su pred sam kraj trgovanja indeksi izgubili sve početne dobitke jer ulagači, zabrinuti zbog kineskih slabosti, ne žele riskirati. Dow Jones skliznuo je 204 boda, ili 1,29 posto, na 15.666 bodova, dok je S&P 500 oslabio 1,35 posto, na 1.867 bodova, a Nasdaq indeks 0,44 posto, na 4.506 bodova. Na početku jučerašnjeg trgovanja ti su indeksi skočili i do 3 posto jer su ulagači procijenili da su nakon oštrog pada cijena u petak i ponedjeljak dionice podcijenjene.
Indeksi su bili u plusu sve do zadnjeg sata trgovanja, a tada su oštro pali, pri čemu je svih 10 sektora S&P 500 indeksa završilo u minusu, jer nitko ne želi riskirati dok se ne vidi daljnji razvoj situacije na kineskim burzama, na kojima su u prva dva dana ovoga tjedna cijene dionica potonule 16 posto. Kako bi stabilizirala cijene na burzi u Šangaju i potaknula rast gospodarstva, kineska središnja banka jučer je smanjila ključne kamatne stope već drugi puta u dva mjeseca. To je prvo pozitivno utjecalo na Wall Street, no kasnije je euforija splasnula jer kineske monetarne vlasti već dulje vrijeme vode labavu monetarnu politiku, a unatoč tome, rast gospodarstva i dalje se usporava. Stoga se ulagači plaše daljnjeg pada cijena dionica u Šangaju. “Ulagači su nervozni jer nisu sigurni što će se događati sutra u Kini, pa ne žele riskirati”, kaže Paul Nolte, portfelj menadžer u fondu Kingsview Asset Management.
Rast kineskog gospodarstva već se dulje vrijeme usporava, premda su tamošnja vlada i središnja banka uvele niz mjera za poticanje rasta. Stoga se ulagači plaše da će kineske vlasti ponovno, kao prije dva tjedna, posegnuti za devalvacijom juana u pokušaju da se poveća konkurentnost kineskih izvoznih proizvoda i tako potakne rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva. No, to bi moglo izazvati valutni rat između zemalja u razvoju, koja se pokušavaju obraniti na isti način, i dovesti do usporavanja rasta cjelokupnog svjetskog gospodarstva. Tim više što se povlači kapital iz zemalja u razvoju i preusmjerava na razvijena tržišta jer se u SAD-u uskoro očekuje povećanje ključnih kamatnih stopa. “Investitori su zabrinuti zbog slabog rasta u svijetu i zaokreta u monetarnoj politici Feda, a ti rizici i dalje prijete tržištima”, kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.
U proteklih tjedan dana S&P 500 indeks potonuo je 11, a Dow Jones 10,5 posto, pri čemu je izbrisano više do 2.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica. Stoga su oba indeksa u minusu u odnosu na početak godine, a po prvi puta nakon četiri godine zaronili su i u području korekcije, odnosno 10 posto ispod njihove prijašnje najviše razine. Ulagači se plaše daljnjeg pada cijena dionica, pa se pojačano povlače s tržišta, na što ukazuje velik obujam trgovanja. Na američkim su burzama vlasnika jučer zamijenile 10,4 milijarde dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovom mjesecu iznosi 7,5 milijardi. Na europskim su burzama, pak, cijene dionica jučer porasle, nakon što su u ponedjeljak zabilježile najveći dnevni pad od 2008. godine. Londonski FTSE indeks ojačao je jučer 3,09 posto, na 6.081 bod, dok je frankfurtski DAX skočio 4,97 posto, na 10.128 bodova, a pariški CAC 4,14 posto, na 4.564 boda.
Na europskim su burzama u srijedu cijene dionica ponovno u silaznoj putanji jer ulagači nisu sigurni da će nove mjere kineskih vlasti preokrenuti trendove u tamošnjem gospodarstvu. FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je oko 11,00 sati u minusu 2 posto, nakon što je jučer skočio 4,2 posto. Londonski FTSE indeks bio je istodobno na gubitku 1,15 posto, na 6.011 bodova, dok je pariški CAC skliznuo 1,40 posto, na 4.501 bod, a frankfurtski DAX 1,45 posto, na 9.981 bod. U ponedjeljak je FTSEurofirst 300 indeks zabilježio najveći dnevni pad od 2008. godine, da bi u utorak nadoknadio veći dio tih gubitaka.
No, europski burzovni indeksi danas su ponovno u minusu jer ulagače zabrinjava slabljenje kineskog gospodarstva, koje bi ove godine moglo porasti manje od 7 posto, što bi bio najsporiji rast u 25 godina. “Mislim da je silazni trend cijena i dalje prisutan jer je rast globalnog gospodarstva anemičan. Moguće je da će svaki uspon cijena ulagači iskoristiti za prodaju dionica”, kaže Richard Griffiths, direktor u tvrtki Berkeley Futures.
Pod najvećim su pritiskom dionice u rudarskom sektoru, što je posljedica kretanja cijena sirovina na najnižim razinama u šest i pol godina. Ulagači se, naime, plaše da će usporavanje rasta kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvati pad potražnje za sirovinama, a time i njihove cijene. Pod pritiskom su i dionice banaka, koje su znatno izložene na tržištima kapitala. A u Šangaju su danas cijene dionica ponovno pale, za 1,3 posto, jer ulagači nisu sigurni da su nove mjere vlasti dovoljne za preokret trendova u kineskom gospodarstvu.
Ipak, pad je cijena usporen, s obzirom da su u ponedjeljak i utorak kineski burzovni indeksi potonuli 16 posto. Jučer je kineska središnja banka smanjila ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 4,6 posto, dok je stopu izdvajanja obveznih rezervi velikih banaka smanjila na 18 posto. Time će na kineska financijska tržišta biti ubrizgano više od 100 milijardi dolara svježeg novca, što bi trebalo potaknuti kreditiranje i rast gospodarstva.
Nakon što su pale šest dana zaredom, na Wall Streetu bi danas cijene dionica mogle porasti, pokazuju američki terminski indeksi. No, očekuje se nestabilno trgovanje, slično jučerašnjem, kada su indeksi bili na dobitku sve do posljednjeg sata trgovanja, a onda su skliznuli duboko u negativno područje.
