Kinesko je gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo 6,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije od globalne financijske krize 2009. godine, ali nešto brže nego što se očekivalo.
Podaci kineskog statističkog ureda, objavljeni u ponedjeljak, pokazuju da je tamošnji bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu porastao po najnižoj stopi od prvog tromjesečja 2009. godine, kada je rast iznosio 6,2 posto. To je i sporiji rast u odnosu na drugom tromjesečje ove godine, kada je gospodarstvo ojačalo 7 posto na godišnjoj razini, ali nešto brži nego što se očekivalo. U anketi Reutersa, u kojoj je sudjelovalo 50 ekonomista, očekivao se rast BDP-a za 6,8 posto. “Nastavak pritisaka zbog slabosti izvoza i tržišta nekretnina izazvao je usporavanje rasta gospodarstva. Očekujemo da će se trend usporavanja nastaviti do kraja ove, ali i u 2016. godini”, kaže Louis Kuijs, iz tvrtke Oxford Economics u Hong Kongu.
I ostali pokazatelji, objavljeni u ponedjeljak, ukazuju na daljnje usporavanje rasta BDP-a. Industrijska je proizvodnja u rujnu porasla 5,7 posto na godišnjoj razini, dok se očekivao rast od 6 posto.Doduše, promet u trgovini na malo porastao je u rujnu 10,9 posto na godišnjoj razini, nešto više od očekivanja analitičara, no kapitalne investicije, ključni pokretač gospodarstva, porasle su u prvih devet mjeseci 10,3 posto na godišnjoj razini, manje od očekivanih 10,8 posto.
Unatoč slabosti uvoza i izvoza, prevelikih tvorničkih kapaciteta i hlađenja tržišta nekretnina, rast gospodarstva usporava se manje nego što su analitičari procjenjivali. Stoga mnogi smatraju da Peking prikazuje situaciju u gospodarstvu boljom nego što zapravo jest. Bilo kako bilo, ova je godina teška za drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, s obzirom na usporavanje rasta u vanjskoj trgovini, investicija i domaće potražnje, što je, među ostalim, posljedica slabljenja tržišta nekretnina i deflacijskih pritisaka.
Povjerenje ulagača uzdrmano je, pak, oštrim padom cijena dionica na kineskim burzama od lipnja. Nastojeći potaknuti rast izvoza, u kolovozu su vlasti devalvirale juan, što je uzdrmalo ne samo kineske, nego i najveće svjetske burze. Unatoč usporavanju rasta gospodarstva, kineska vlada zasad ostaje pri procjenama da bi u ovoj godini BDP trebao porasti 7 posto, nakon lanjskog uspona od 7,3 posto. Bio bi to najsporiji godišnji rast BDP-a u posljednjih 25 godina. Posljedica je to strukturnih reformi koje vlada mora provesti, s obzirom da je gospodarstvo pod pritiskom usporavanja rasta tržišta nekretnina, visoke razine zaduženosti lokalnih vlasti, prevelikih tvorničkih kapaciteta, nedovoljno jake domaće potražnje, kao i slabosti inozemne.
Kineska vlada poručuje da su nužne bolne reforme kako bi se gospodarstvo dovelo na put održivog rasta nakon tri desetljeća vrtoglavog uspona. U svom planu navodi reforme u državnim kompanijama, kao i liberalizaciju bankarskog sustava i financijskih tržišta, a sve u cilju restrukturiranja gospodarstva poticanjem domaće potrošnje na uštrb rasta izvoza i investicija. Kineske središnja banka, pak, labavljenjem monetarne politike pokušava podržati rast gospodarstva. Nedavno je ponovno smanjila ključne kamatne stope, kao i stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka, već peti puta od studenoga prošle godine. Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje poduzetnika i stanovništva, a time i rast gospodarstva.
Unatoč svemu tome, analitičari smatraju da su potrebne dodatne poticajne mjere, jer bi, ako rast BDP-a padne ispod 7 posto, moglo doći do rasta nezaposlenosti, što bi dovelo do pada osobne potrošnje. I dok dio analitičara smatra da će niz poticajnih mjera vlasti dovesti do stabilizacije rasta gospodarstva, u anketi Reutersa očekuje se daljnje usporavanje. Tako u prosjeku analitičari procjenjuju da će u četvrtom tromjesečju ove godine BDP porasti 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a u prvom kvartalu 2016. godine 6,7 posto.
