Kina prošle godine uložila u svijetu 120 milijardi eura, najviše u energetiku

Izravna kineska ulaganja u inozemstvu u prošloj su godini dosegnula gotovo 120 milijardi dolara, kao dio nastojanja Kine da pribavi stranu tehnologiju, proširi tržište i diversificira energetsku opskrbu, pokazali su u srijedu podaci kineske vlade.

Izravna strana ulaganja drugog najvećeg svjetskog gospodarstva u 2015. godini uvećana su za 14,7 posto, na 118 milijardi dolara, objavilo je u srijedu ministarstvo trgovine. Vrijednost tih ulaganja u inozemstvu ostala je niža od priljeva izravnih stranih investicija u Kinu, čija je vrijednost lani dosegnula 126,3 milijardi dolara, što znači da Kina ostaje neto uvoznik kapitala. Oba pokazatelja isključuju financijski sektor. Investicije usmjerene u 10-članu skupinu jugoistočnih azijskih zemalja (ASEAN) poskočile su za 60,7 posto, a u sličnom postotku, odnosno za 60,1 posto, porasle su kineske izravne investicije u Sjedinjenim Državama.

Najveće pojedinačno ulaganje poduzela je kineska državna tvrtka ChemChina akvizicijom čuvenog talijanskog proizvođača guma Pirellija, kazao je glasnogovornik ministarstva trgovine Shen Danyang. Kineska preuzimanja bila su velika po vrijednosti i zastupljena su u čitavom nizu industrijskih sektora i zemalja, kazao je on, dodajući kako su ostali aktivni u tome području unatoč slabašnoj globalnoj ekonomiji.

Peking potiče kineske tvrtke na ulaganja u inozemstvu budući da se drugo najveće svjetsko gospodarstvo suočava s višestrukim uskim grlima na putu razvoja. To uključuje prekapacitiranost proizvodnje, nedovoljnu domaću potražnju i sve veću potrošnju energije i resursa. Dodatni su poticaj bili smanjeni troškovi ulaganja, zahvaljujući oštrom padu cijena roba na inozemnim tržištima i oscilacijama nekih valuta, poput eura. Od kineskih akvizicija izdvaja se kupnja 15 posto američke tvrtke za pohranu podataka Western Digital za 3,8 milijardi dolara koju je u rujnu lani objavila državna kompanija Unisplendour Corporation Limited. Kineska energetska kompanija Three Gorges u studenome je dobila koncesiju za upravljanja dvjema velikim hidroelektranama u Brazilu za 13,8 milijardi reala (3,4 milijarde dolara).

You may also like

0 comments