[vc_row][vc_column width=”1/3″]Sjednica parlamenta [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Pritisak na kinesko gospodarstvo zbog trgovinskog sukoba sa Sjedinjenim Državama bit će glavna tema godišnje sjednice kineskog parlamenta koja počinje u utorak u Pekingu.[/vc_column][/vc_row]
Sastanak Nacionalnog narodnog kongresa počet će u tmurnom tonu nakon što je kineski predsjednik Xi Jinping u siječnju upozorio čelnike Komunističke partije na “komplicirane i sumorne” međunarodne uvjete za Kinu s “globalnim izvorima previranja i povećanim rizikom”.
Nacionalni narodni kongres, kineski parlament, zasjeda svake godine tjedan i pol, a sastanak 3000 njegovih članova ove će godine trajati do 15. ožujka. Očekuje se da će vodstvo stranke odrediti ciljeve gospodarskog rasta i ukazati na to kako će se uhvatiti u koštac s povećanjem državnog duga i strukturnim promjenama u gospodarstvu koje zahtijeva SAD.
Kineski i američki timovi pregovaraju o okončanju višemjesečnog trgovinskog rata tijekom kojega su Sjedinjene Države uvele kaznene carine na uvoz iz Kine u vrijednosti 250 milijardi dolara. Carine su ugrozile kinesko gospodarstvo, koje je u 2018. poraslo 6,6 posto, što je najniža stopa rasta od 1990. godine. “Gospodarstvo se usporava i u kaotičnom je stanju. Stoga će se ovogodišnji Nacionalni narodni kongres usredotočiti na stabilnost gospodarstva”, ocijenio je neovisni politički komentator Wu Qiang.
Premijer Li Keqiang pod velikim je pritiskom jer treba predstaviti progresivni program reformi, a istovremeno prikazati neovisnost o zahtjevima SAD-a, rekao je Wu. Washington želi da Peking prekine pomagati ključnim tehnološkim sektorima i državnim poduzećima, uvede niže carine i pojača zaštitu intelektualnog vlasništva.
Kina je u utorak objavila da će za 7,5 posto povećati svoj obrambeni proračun ove godine na 177,6 milijardi dolara s ciljem modernizacije opreme i proširenja vojne prisutnosti u inozemstvu. Porast obrambenog proračuna manji od prošlogodišnjeg, od oko 8,1 posto, budući da je kinesko gospodarstvo pod pritiskom trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama i rasta državnog duga.
Međutim, ta je brojka iznad planiranog gospodarskog rasta u zemlji, od 6 do 6,5 posto. Napetosti s neovisnim Tajvanom i teritorijalni sporovi u Južnom kineskom moru među glavnim su prioritetima Pekinga. Kineski premijer Li Keqiang upozorio je u utorak na otvaranju godišnjeg zasjedanja parlamenta da će se Kina “odlučno suprotstaviti i odvratiti sve separatističke aktivnosti koje traže neovisnost Tajvana “.
Kina također navodno gradi svoj treći nosač zrakoplova, modernizirajući i šireći mornaricu, te militarizirajuće otoke u spornim područjima u Južnom kineskom moru. Peking je također uspostavio svoju prvu prekomorsku vojnu bazu, u Džibutiju na Crvenom moru, a navodno planira izgraditi pomorsku bazu u blizini velike pakistanske luke. Kineski predsjednik Xi Jinping predvodi modernizaciju vojske s ciljem da Narodnu oslobodilačku vojsku pretvori u okretniji borbeni stroj.
Kineski vojni proračun, drugi po veličini u svijetu, još uvijek je samo dio američkog planiranog vojnog proračuna od 750 milijardi dolara ove godine. Ipak, promatrači kažu da je stvarni kineski izdatak za obranu mnogo veći od 177,6 milijardi, jer ta projekcija ne uključuje operacije koje financiraju razni drugi državni odjeli i lokalne vlasti.
