Kina mijenja vojnu doktrinu

Kineski predsjednik Xi Jinping rekao je u ponedjeljak pred Općom skupštinom svjetske organizacije da će Kina dati 8000 vojnika u mirovne snage UN-a čime bi postala najveći sudionik u mirovnim misijama za koje je više od 50 zemalja obećalo 30.000 novih vojnika i policajaca.

Xi je to objavio u vrijeme kada Peking želi pokazati da je odgovoran međunarodni igrač jer raste zabrinutost zbog jačanja kineske vojne moći i njezinih teritorijalnih sporova u području Azije i Pacifika. Tijekom državničkog posjeta SAD-u Xi i američki predsjednik Barack Obama dogovorili su se da će obje zemlje povećati doprinose u mirovnim snagama.

Obama je u ponedjeljak predsjedao UN-ovim summitom i rekao da je više od 50 zemalja obećalo ukupno 30.000 novih vojnika i policajaca, te opremu i uvježbavanje za mirovne snage. “Kina će se pridružiti novoj snazi za brzo djelovanje UN-a”, rekao je Xi i najavio “8000 vojnika”. Kina će osigurati i 100 miljuna dolara vojne pomoći Afričkoj uniji u idućih pet godina da bi ojačala afričke mirovne snage za odgovor u slučaju krize, rekao je nadalje Xi, prenose Agencije.

Washington uplaćuje više od 28 posto u UN-ov proračun za mirovne operacije, no Peking kaže da daje više ljudstva u mirovne misije od bilo koje druge stalne članice UN-a (SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija). Pet zemalja koje najviše svojih vojnika i policajaca daju u mirovne snage su Bangladeš, Etiopija, Indija, Pakistan i Ruanda. Kina zasad daje 3000 svojih ljudi u mirovnu snagu od 106.500 vojnika, policajaca i savjetnika, a najveći je kineski kontingent u Južnome Sudanu.

Stručnjaci tvrde da kinesko širenje utjecaja u mirovnim snagama odražava želju Pekinga da proširi svoje vojne sposobnosti u inozemstvu. Xi je u govoru pred UN-om nastojao raspršiti zabrinutost da kinesko vojno jačanje znači prijetnju. “Predani smo mirnome razvoju. Bez obzira kako će se razvijati međunarodni krajobraz i bez obzira kako bi snažna Kina mogla postati, Kina neće nikada širiti hegemoniju ili sferu svog utjecaja”, rekao je.

Kineski nosač zrakoplova u sirijsku luku Tartus uplovio je u pratnji raketne topovnjače. Nosač zrakoplova jezgra je kineske borbene ekspedicije koja bi sljedećih dana trebala početi borbeno djelovati protiv ISIL- a. Ulazak Kine u vojni savez na sirijskoj bojišnici očit je znak da Peking pažljivo gradi svoj geopolitički status pretvarajući se u globalnu ne samo gospodarsku nego i vojnu velesilu. No stvarni kineski angažman na sirijskoj bojišnici nije još potpuno jasan. Riječ je o vojnoj operaciji na suprotnom kraju svijeta, s čime Peking nema iskustva, a i izuzetno je logistički i organizacijski složena. Pogotovo zna li se da je Kina, u vojnom smislu, na otvoreno more izašla tek prije nekoliko godina… veliKa Nagađanja kako se Kina odlučila aktivno uključiti u zbivanja na sirijskoj geopolitičkoj sceni dobila su jučer popodne svoju potvrdu kada je u sirijsku luku Tartus, gdje se nalazi i ruska pomorska baza, uplovio kineski nosač zrakoplova. S još jednom kineskom raketnom topovnjačom koja mu se nalazi u pratnji, nosač zrakoplova predstavlja jezgru kineske borbene ekspedicije koja bi sljedećih dana trebala početi s borbenim djelovanjima protiv ISIL-a, piše Večernji list.

Kina ima jednu od najvećih vojski svijeta Rusiju, Kinu, Siriju, Irak i Iran, što će uvelike promijeniti snage i odnose na bojištu. Prema izvorima iz zapadnih obavještajnih službi, u Siriju uskoro dolazi i dodatna eskadrila lovaca J-15 od kojih će dio polijetati s nosača, dok će ostali biti smješteni u ruskoj vojnoj bazi nedaleko od Latakije. Očito je kako se Kina sprema za dugotrajan boravak u Siriji jer Peking planira i razmještanje borbenih helikoptera Z- 18 te kontingenta od najmanje 1000 kineskih marinaca koji će se, zajedno s ruskim i iranskim vojnicima, boriti u kopnenim operacijama protiv ISIL-a u Siriji. Ruski predsjednik Vladimir Putin kao neformalni vođa i ključna osoba ovog novostvorenog vojnog saveza razgovarat će sljedećih dana s Barackom Obamom o mogućoj suradnji na terenu i koordiniranju akcija, no ti razgovori neće nipošto biti jednostavni. Iako i zapadna i istočna koalicija imaju istovjetan cilj, uništenje islamskog kalifata i razbijanje islamističkih snaga u Siriji i Iraku, gledišta Istoka i Zapada o budućnosti Sirije nakon rata potpuno su drukčija. Rusija kao legitimnu vlast u Siriji vidi samo i isključivo svog saveznika Bashara al-Assada, dok Zapad podržava sekularne pobunjeničke snage i Slobodnu sirijsku vojsku koja je u posljednjih godinu dana potpuno neprimjetna na terenu.
Zahtjevna logistika

Ulazak Kine u vojni savez na sirijskoj bojišnici očiti je znak kako Peking pažljivo gradi svoj geopolitički status pretvarajući se u globalnu ne samo gospodarsku već i vojnu velesilu. Naravno, Kina ima interesa u stabilizaciji stanja na području Bliskog istoka. Prije svega, aktivno sudjelovanje u novom vojnom angažmanu znači učvršćivanje političkih veza s Rusijom.

You may also like

0 comments