Kazahstan je u ponedjeljak u Astani potpisao sporazum o partnerstvu s Europskom unijom, dok mu je predsjednik Nursultan Nazarbajev u dalekoj Moskvi u posjetu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu
“Novi sporazum dat će značajan poticaj gospodarskim i političkim vezama između EU i Kazahstana”, istaknula je u pisanoj izjavi za javnost visoka povjerenica za vanjsku politiku EU Federica Mogherini. Ona je sporazum o jačanju partnerstva i suradnje potpisala s ministrom vanjskih poslova Kazahstana Erlanom Idrisovom. Istodobno je Putin na sastanku s Nazarbajevom pozdravio bliske gospodarske veze Rusije i Kazahstana. “Nastavljamo raditi na konvergenciji naših politika, pa i u područjima carine i tehničkie regulative”, rekao je Putin kazahstanskom kolegi Nazarbajevu.
Putinov sastanak u Kremlju bio je jasan znak da je Kazahstan, unatoč potpisivanju trgovinskog i diplomatskog sporazuma s EU, i dalje duboko u sferi ruskog utjecaja. Rusija, Kazahstan i Bjelorusija osnivači su Euroazijske gospodarske unije, trgovinskog bloka koji ujedinjuje bivše sovjetske republike.
Istodobno, Europska unija je u ponedjeljak produljila gospodarske sankcije protiv Rusije za sljedećih šest mjeseci zbog njezine ulogu u sukobu u istočnoj Ukrajini, priopćilo je Vijeće EU-a. “Vijeće je 21. prosinca 2015. godine produljilo gospodarske sankcije protiv Rusije do 31. srpnja 2016. godine”, kaže se u priopćenju EU-a.
Odluka je bila očekivana nakon što su se u petak veleposlanici 28 zemalja članica EU-a složili s produljenjem sankcija. Europska unija je na godinu dana uvela sankcije protiv Rusije 31. srpnja 2014. godine kao odgovor na aneksiju Krima. Prije isteka toga roka, 22. lipnja ove godine, Vijeće produljilo sankcije do 31. siječnja 2016. godine. Odluka o produljenju uslijedila je nakon što su čelnici EU-a na summitu u ožujku ove godine povezali trajanje sankcija s ispunjenjem sporazuma iz Minska, a rok za provedbu tih sporazuma je 31. prosinca 2015. godine. “Budući da sporazumi iz Minska neće u potpunosti biti provedeni do 31. prosinca 2015. godine, sancije su produljene a Vijeće nastavlja pratiti napredak u provedbi tih sporazuma”, kaže se u priopćenju.
Sporazumi iz Minska postignuti su uz posredovanje Njemačke i Francuske. Njima je dogovoreno primirje između ukrajinskih snaga i proruskih separatičkih snaga na istoku zemlje. O odnosima s Rusijom unutar EU-a nema punog suglasja. Francuska želi pridobiti Rusiju za zajedničku borbu protiv terorizma i okončanje rata u Siriji, ali dobar broj zemalja članica inzistira da ne može biti približavanja s Moskvom dok ne provedu sporazumi iz Minska.
