Katalonski predsjednik Carles Puigdemont obratio se javnosti nakon referenduma u kojem je većina Katalonaca podržala nezavisnost.
Pročitajte njegov govor:
”Dobra večer svim parlamentarcima. Ovdje sam jer želim analizirati situaciju oko referenduma. Ovdje sam da objasnim posljedice referenduma. Svjestan sam da sam ovdje pred Katalonijom i svijetom koji očekuje rješenje ove situacije. Živimo u povijesnom trenutku i posljedice idu dalje od naše zemlje. Vidjeli smo da nije ovo samo unutarnji konflikt. Katalonija je problem i Europe. Neću prijetiti. Trenutak je ozbiljan. Moramo preuzeti odgovornost. Želim govoriti našem narodu, onima koji su bili na referendumu i onima oji su protestirali za jedinstvo Španjolske. U istoj smo zemlji i moramo raditi skupa. Nećemo se oko svega dogovoriti ali moramo slijediti demokraciju i mir i poštovati ljude koji misle drugačije od nas.
Mnogi su mi sugerirali što da napravim ili ne napravim. Ovaj trenutka treba ovakve sugestije, zahvaljujem na svim sugestijama. Pitao sam mnoge za mišljenje o ovome što se događa. Hvala svima ali ovo nije osobna odluka nije nešto što je meni palo na pamet nego rezultat referenduma. Moramo slijediti referendum. Ovdje smo jer je u nedjelju 1. listopada bio referendum. Napravili smo ga u ekstremnim uvjetima. Ovo je prvi put da je u europskoj demokraciji takva dan bio obilježen plicijom i nasiljem.
Unatoč svim njihovim nastojanjima da se referendum zasutavi mi smo uspjeli. Želim zahvaliti svim ljudima koji su omogućili ovaj povijesni trenutak.
Želim pokazati solidarnost svim ozlijeđenima. Te sklike će uvijek biti u našim mislima. Svjestan sam da ima mnogo ljudi koji se boje oko onoga što se može dogoditi u budućnosti. Ovo nema veliki utjecaj na našu ekonomiju iako su neke tvrtke otišle odavde. Želim smiriti one koji se boje. Vlada Katalonije će biti uvijek s demokracijom i uz ljude s kojima se ne slaže. Želim objasniti zašto smo ovdje. Mnogi nas gledaju diljem svijeta. Od smrti Franca Katalonija je pomagala španjolskoj demokraciji, modernizirali smo Španjolsku. Katalonija je mislila da je ustav dobar za Kataloniju i bili smo obazrivi u provođenju demokracije. Nakon tranzicije mislili smo da bi bilo dobro pokazati našu volju. Katalonija se nije razvila nego je krenula unatrag”.
”Španjolska nije ulagala u Kataloniju i nisu poštovali ni naš jezik. Sve ovo je utjecalo na narod Katalonije. Ovaj narod i ovo društvo, milijuni ljudi misle da je jedini način koji jamči naše vrijednosti je da Katalonija postane država. Rezultati zadnjih izbora to pokazuju. Složili smo se da budućnost Katalonije mora biti odlučena preko referenduma. U zadnjim anketama 82 posto Katalonaca je kazalo da trebamo referendum. U zadnjoj godini institucije su započele mnoge akcije, pokušali smo razgovrati s Madridom. Pokušali smo imati referendum s pitanjem s kojim bi se obje strane složile. u Velikoj Britaniji vidjeli smo da je to moguće, zašto nije bilo moguće kod nas?”.
”Godinama tražimo slobodu da odlučujemo, ali nismo uspjeli naći sugovornika u vlasti – čak ni sada. Naša zadnja nada je bila da monarhija bude posrednik u pregovorima, ali prošlog tjedna je i ta nada propala.
Nastavljamo stavljati naglasak na pregovore. Mi nismo lopovi, nismo luđači, ne organiziramo državni udar – mi smo obični ljudi koji traže pravo glasa. Nemamo ništa protiv Španjolske, naprotiv, želimo unaprijediti odnose. Sada su odnosi u krizi”, kazao je Puigdemont.
”Spreman sam ići putem nezavisnosti. 1. listopada je promijenio situaciju, sad smo na povijesnom raskrižju, kao predsjednik, stavljam pred vas rezultate referenduma, i prihvaćam mandat da Katalonija bude nezavisna država kao republika”.
”Pozdravljam pozive na dijalog, bilo ih je mnogo u proteklim danima”, kazao je Puigdemont.
”Predlažemo da se suspendira učinak proglašenja nezavisnosti kako bi se radilo da se u praksi provedu rezultati referenduma. Danas činimo gestu odgovornosti zbog nastavka dijaloga”, rekao je Puigdemont.
[quote_box name=””]
Europski separatistički pokreti
Katalonija nikako nije jedina regija u Europskoj uniji (EU) koja traži veću autonomiju ili čak nezavisnost od središnjih vlasti države, od Baskije koja je također u Španjolskoj, preko Škotske i Sjeverne Irske u Ujedinjenom Kraljevstvu, te Korzike u Francuskoj i dijelova Italije i Belgije kao i Šleske u Poljskoj, Moravske u Češkoj, Transilvanije u Rumunjskoj Sjevernog Cipra te Grenlanda i Farskih otoka u Danskoj, piše u utorak dpa.
Baski su osigurali znatnu autonomiju od španjolske krune u Srednjem vijeku. Kasnije se ETA skoro 50 godina borila za neovisnu državu, a u njezinim napadima poginuleu su stotine ljudi. Ta se skupina 2011. odrekla oružane borbe za svoju stvar. Vladajuća baskijska nacionalistička stranka PNV zagovara neovisnost, ali je sklonija manje radikalnom putu od Barcelone.
Škotska nacionalna stranka (SNP) koju predvodi šefica vlade u Edinburghu Nicola Sturgeon stavila je za sada pitanje neovisnosti u drugi plan, čekajući da se razjasne stvari oko Brexita. Škoti su 2014. na referendumu o neovisnosti, kojeg je London odobrio, glasali protiv. Na posljednjim nacionalnim izborima u lipnju, SNP je izgubio 21 od 56 mjesta u parlamentu u Londonu. Sturgeon ne pokazuje da bi poduzela jednostrani potez poput regionalne vlade u Barceloni.
U Sjevernoj Irskoj, irski nacionalisti i stranka Sinn Fein smatraju da imaju šansu okončati britansku vladavinu i ponovo se ujediniti s Republikom Irskom.
Mnogi Korzikanci već desetljećima traže od Pariza veću autonomiju. Separatisti su izvršili nekoliko napada na urede službenih vlasti i vikendice Francuza, no 2014. Korzikanska fronta za nacionalno oslobođenje (FLNC) položila je oružje. Na izborima u lipnju korzikanski nacionalisti osvojili su su tri od četiri korzikanska mjesta u Nacionalnoj skupštini u Parizu.
“Naš cilj nije neovisnost već autonomija”, kazao je šef regionalne vlade Gilles Simeoni. No, odmetnuta skupina FLNC-a zagovara neovisnost, ukoliko Pariz ne pristane na veće ustupke.
Bogate sjeverne talijanske regije Lombardija i Venecija će 22. listopada na referendumu glasovati o većoj autonomiji. Stranka Sjeverna liga (LN), koja je nekada zagovarala podjelu zemlje na bogatiji sjever i siromašniji jug, tvrdi da će referendumi biti unutar zakonskih okvira. Separatisti na Sardiniji ohrabreni su potezom Katalonije. Mauro Pill, vođa pokreta za autonomiju, predstavio je u parlamentu u Rimu nacrt zakona o održavanju referenduma o neovisnosti.
Što se Belgije tiče, krajnji cilj flamanskih nacionalista jest “potpuno neovisna Flandrija”. Nacionalni ministar za migracije Theo Francken, flamanski nacionalist, pohvalio je Katalonce, ali je dodao da njegova stranka “ne želi revoluciju i ne teži odcjepljenju”. Cilj je da nacionalna vlada radije preda sve više i više ovlasti ili regijama ili EU, sve dok ne postane suvišna.
U Poljskoj je 1990. utemeljen Pokret za autonomiju Šleske (RAS) koji, ukazujući na posebne kulturne i jezične karakteristike, traži veću autonomiju. RAS ne teži neovisnosti Šleske, već planira osnovati regionalnu stranku te je već predao sudu sve potrebne dokumente.
“Želimo veću financijsku neovisnost. Ne želimo više financirati središnju vladu na način kako to sada radimo”, kazao je vođa RAS-a Jerzy Gorzelik.
U Češkoj od 2010. sve više i više gradskih vijećnica na praznike ističe zlatno-crvenu zastavu s moravskim orlom, no nema ozbiljnijih poziva na neovisnost. Pred podjelu tadašnje Čehoslovačke 1993. govorilo se o tročlanoj federacije Češke, Moravske i Slovačke, no taj se plan nije ostvario. Sve do 1918. Moravska je bila dio Austro-ugarskog carstva.
U Transilvaniji, dijelu Rumunjske, etnička mađarska manjina traži autonomiju od pada komunizma, zadajući glavobolje Bukureštu. Napetosti su splasnule nakon što je mađarska stranka od 1996. redovito dio vlade. No, emocije bi mogle zakuhati sljedeće godine kada Rumunjska slavi 100. godišnjicu “ponovnog ujedinjena” s Transilvanijom, nekada dijelom Mađarske. Gospodarstvo u Transilvaniji bilježi veliki rast.
Sjeverni Cipar se odcijepio od Republike Cipar uz pomoć turske vojske 1983., iako ga priznaje jedino Ankara. Cijeli Cipar je od 2004. zakonski gledajući dio EU-a, no zakoni EU-a se ne primjenjuju na sjeveru otoka.
Grenland i Farski otoci od 1948. uživaju relativnu autonomiju od Danske, a 1979. je Grenland dobio dodatne ovlasti od Kopenhagena i napustio 1995. Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ), preteču EU-a. Iako na Grenlandu i Farskim otocima postoje pokreti za neovisnost, ta dva teritorija oklijevaju u zahtjevu za punom neovisnošću zbog ekonomskih razloga. U travnju će se na Farskim otocima održati referendum o novom ustavu, nakon čega bi mogao uslijediti referendum o neovisnosti.
[/quote_box]
Macron vjeruje u mirno rješenje krize
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak da vjeruje u mirno rješenje sukoba Madrida i katalonskih separatista, uoči govora katalonskog predsjednika koji bi mogao jednostrano proglasiti neovisnost.
“Želim da se katalonsko nasilje riješi u miru, mislim da će tako i biti, vjerujem u to”, rekao je Macron u govoru na Goetheovu sveučilištu u Frankfurtu pred otvorenje Sajma knjige.
“Katalonski korak nije u skladu s propisima španjolske pravne države”, dodao je, ocijenivši da je u “Kataloniji riječ o obliku iredentizma” i da je separatistički korak među ostalim motiviran gospodarskim egoizmom koji ga plaši.
“Ne mislim da je (Katalonija) ugnjetavana”, istaknuo je.
Francuski predsjednik je podupro stajalište da se Europska unija ne treba miješati u tu krizu. “To nije uloga Europe”, istaknuo je Macron. “Bude li EU danas intervenirao, jednako će se odnositi” prema katalonskom predsjedniku i prema španjolskom premijeru Marianu Rajoyju.
Uoči govora katalonskog predsjednika koji se s nestrpljenjem očekuje, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk pozvao je u Bruxellesu Carlesa Puigdemonta da ne “donosi odluku koja bi onemogućila dijalog”.
I španjolska vlada je uputila zadnji poziv katalonskom predsjedniku, zatraživši od njega da ne poduzima ništa “nepovratno”.
Katalonija, jedna od najbogatijih španjolskih pokrajina, mogla bi proglasiti neovisnost u utorak navečer, nakon referenduma održanog 1. listopada na kojemu je za osamostaljenje glasovalo više od 90 posto glasača, uz izlaznost 43 posto.
