[vc_row][vc_column width=”1/3″]Uljanik je u problemima jer nije restrukturiran, a restrukturiran nije jer to nije htio, kazao je ekonomski komentator HRT-a Željko Kardum za Studio 4 HRT-a.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Prilikom ulaska Hrvatske u EU, Europska komisija postavila je pitanje svih brodogradilišta. Ono se moglo riješiti restrukturiranjem ili privatizacijom. Uljanik se odlučio na privatizaciju. Nakon što je taj problem “riješen”, država je smislila način kako jednim udarcem ubiti dvije muhe. Uljaniku je za jednu kunu prodala brodogradilište 3. maj, pa je tako i on postao privatna firma.[/vc_column][/vc_row]
Problem je u tome što ta dva brodogradilišta nisu restrukturirana. Dakle, nije došao neki novi gazda koji bi pazio na troškove i poslovanje, nastavilo se s uobičajenom praksom. Brodogradilišta su do kraja prošle godine “natukla” 1,5 mlrd. kuna gubitaka, objašnjava Kardum.
I što sada? E sad se više ne bi igrali privatne firme, nego su došli Ministarstvu gospodarstva s prijedlogom plana restrukturiranja Uljanika, koji predviđa sudjelovanje države u tom procesu, kaže. Argument Uljanika su 900 milijuna dolara do sada izdanih državnih jamstava. Ako država ne pomogne, na cesti bi moglo završiti 10 tisuća radnika. To bi se, kaže Kardum, moglo nazvati malom ucjenom.
Od prošlotjednih financijskih događaja izdvaja i novo zaduženje Hrvatske za refinanciranje cestogradnje. Ta priča bi prema Kardumu, ako se zaista realizira onako kako je najavljeno, mogla biti dobra.
Ministar Zdravko Marić uspio je uvjeriti investitore da mu posude milijardu i 275 milijuna eura novog kredita po niskoj kamati, kako bi refinancirao postojeći dug za cestogradnju. Ta vijest je dobra iz nekoliko razloga, kaže Kardum. Prvo – to je najniža kamata koju je uspio dobiti dosad. Drugo – izdana je na 12 godina (duža rata otplate je dobra zbog eventualnih pomaka na financijskim tržištima). Treće – nije trebalo jamstvo Svjetske banke.
Međutim, uvijek postoji kvaka, upozorava Kardum: Da, investitori su mu dali novac, ali to je zapravo samo jedna četvrtina ukupno potrebnog novca za koji, da podsjetimo, jamčimo svi mi, budući da autoceste nisu monetizirane. Državna jamstva iznose nekakvih 4,5 mlrd. eura – i to će trebati otplaćivati.
Za sljedeće tranše bit će potrebno pokazati investitorima da se zaista mislilo ozbiljno s restrukturiranjem. To je, podsjeća Kardum, najavio i ministar Oleg Butković, do 2020. planirano je otpuštanje oko 1000 prekobrojnih radnika iz HAC-a, donosi HRT.
