Karamarko: Uvođenje regija vodi nas u 19. stoljeće

Vrlo brzo nakon što je Most došao u HDZ na pregovore, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izašao je iz središnjice stranke te poručio kako se nada uspješnim pregovorima, poput onih prije dva dana. I dalje ne želi smanjiti broj županija, ali spreman je, kaže, čuti argumente.

“Sad su tijeku pregovori pa ćemo vidjeti razmjenu razmišljanja. Mi nećemo odustati od broja županija, ali bismo voljeli vidjeti što je alternativa, a ako su regije, onda ne. Ako ukinemo županije, onda je bolje da ostanemo samo na gradovima i općinama, zašto bismo imali regije? O smanjenju broja županija možemo razgovarati, ali moramo čuti argumente za to i što je alternativa”, kazao je Karamarko. Nije dobro, dodaje, da Istra bude posebna regija.

“To je avantura. Zbog tri potpisa ići u tako nešto… Istra je županija kao i ostale županije, imaju isti status kao i sve druge županije. Mi smo za decentralizaciju, čak i fiskalnu decentralizaciju, ali samostalna regija to ne, kamo to vodi Hrvatsku? To ne dolazi u obzir. Što je sve spreman Milanović dati za tri potpisa”, čudi se Karamarko. Tek treba, kaže, čuti argumente za smanjenje broja županija.

“Ako govorimo o županijama da, možda ih treba redefinirati, možda ih treba racionalizirati tako da budu jeftinije, možda ih treba učiniti efikasnijima ili da ondje bude manje zaposlenih. O svemu tome se može razgovarati jer taj državni aparat takozvani je pretežak i opterećuje realni sektor, opterećuje gospodarstvo, ali ništa se preko noći u tom dijelu ne može sjeći, možda će nekakva revolucija dovesti do toga, ali ima vremena za to i razgovarat ćemo o tome. Postoji mogućnosti i spajanja županija, ali regije nikako, one nas vode u 19 stoljeće i podjelu Hrvatske”, naglasio je predsjednik HDZ-a. Mogu, dodaje, razgovarati i o ukidanju zamjenika lokalnih čelnika.

“Pa ljudi, moramo racionalizirati puste čelnike, načelnike, gradonačelnike, tajnike, pomoćnike, urede, automobile… “,  tvrdi on. U ovom trenu, kaže, ne može reći točno koliko bi gradova i općina trebalo ukinuti, ali ako nisu samoodrživi, mogu se ukinuti. Dobro bi bilo, dodaje, da se redefiniraju i izborne jedinice, isto kao i smanjiti broj zastupnika.

“Dosad sam zadovoljan ovim razgovorima, razmjenom misli i ideja i programa i mislim da će to i danas biti tako”, poručio je Karamarko, a prenosi Večernji list.

Predsjednik HDZ-a nije želio odgovoriti na upit tko ima veće šanse u pregovorima uoči drugog kruga. Naglasio je da HDZ nudi gotov program te da misli da je situacija s njihove strane vrlo povoljna.

Jedan od glavnih predizbornih obećanja Mosta nezavisnih lista bilo je ukidanje 20 županija i podjela Hrvatske u nekoliko regija. Rezultati izbora presudili su da nove vlade nema bez Mosta čiji su predstavnici ovih dana započeli pregovore s dvije koalicije – Hrvatskom raste i Domoljubnom koalicijom o formiranju saborske većine i nove vlade.

Predstavnici Mosta će od DP-a i HDZ-a kao uvjet za njihovu potporu tražiti provođenje niza reformi, među ostalim i javne uprave. U dosadašnjim pregovorima ukidanje županija još nije došlo na dnevni red, no iz HDZ-a su već jasno poručili da se protive toj ideji. HDZ bi, gledajući politički, najviše izgubio ukidanjem županija jer trenutačno ima 11 župana. Njegov koalicijski partner HSS ima dva župana. SDP ima samo dva župana, koliko i njegov koalicijski partner HNS. Stoga bi SDP, iako se njegov predsjednik Zoran Milanović još u pretkampanji izjasnio protiv ukidanja županija, puno lakše pristao na taj zahtjev Mosta. Župani imaju plaće veće od 15.000 kuna neto, a svaki od njih ima i zamjenike s tek nešto nižim mjesečnim primanjima.

HDZ i partneri puno bi više izgubili ukidanjem županija i kad se pogleda stranačka struktura vijećnika županijskih skupština. Tako članice Domoljubne koalicije imaju 386 vijećnika gledajući ukupno svih 20 županijskih skupština, dok stranke iz Hrvatska raste imaju 295 vijećnika. Ukupan broj vijećnika u svim županijskim skupština je 851. Oni ne primaju plaće, ali dobivaju naknade čiji je iznos različit od županije do županije i kreće se uglavnom od 1000 do 1500 kuna. Županije pak godišnje potroše oko 3,6 milijardi kuna. Toliki su bili, prema podacima Instituta za javne financije, njihovi ukupni rashodi u 2014. godini, piše Večernji list.

Lani su pak samo tri županije, Sisačko-moslavačka, Međimurska i Karlovačka, zabilježile deficit proračuna. Najveći proračun ima Splitsko-dalmatinska županija – 430 milijuna kuna, a najmanji Ličko-senjska – 60 milijuna kuna. To su ujedno i najveća i najmanja županija po broju stanovnika. U županijskim uredima nije zaposleno puno ljudi, njih oko 1900, ali pod županijama su brojne komunalne tvrtke i javne ustanove koje zapošljavaju puno veći broj ljudi.

You may also like

0 comments