Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, kojeg 17. travnja čekaju izbori u HDZ-u prvi put po načelu jedan član – jedan glas, do četvrtka ujutro prikupio je 23 tisuće potpisa potpore za kandidaturu. Ozbiljnog protukandidata za mjesto šefa HDZ-a, prema svemu sudeći, neće imati.
“Pogledajte tko je među prvima dao potporu”, govori Karamarko pokazujući popis u njegovu uredu u Banskim dvorima. Na popisu nema iznenađenja. Prvi se potpisao glavni tajnik i nesuđeni ministar branitelja Milijan Brkić, slijede ga Tomislav Čuljak, Željko Reiner,Josipa Rimac, Damir Jelić… “Zaista mi neće biti drago budem li jedini kandidat”, dodaje Karamarko, s kojim je Jutarnji list razgovarao neposredno prije njegova odlaska na HDZ-ovu obljetnicu u Knin.
Osim stranačkim izborima Karamarko je zauzet I poslovima u Vladi. No, oni su, barem za sada, manje vezani za reforme, a više za kadroviranje. Tražio je smjenu ravnatelja policije Dominića zbog toga što postoji osnovana sumnja kako je sudjelovao u pretvaranju policije u stranački aparat. “Ministar policije odgovara i meni i svim građanima Hrvatske, nije to privatni biznis, prema tome ako je rješava probleme, onda i on sam postaje problem”.
Na čelu je koordinacije za privlačenje investicija i upravljanje imovinom. Susreo se s nekim investitorima te je uvidio s koliko se nepovjerenja investitori upuštaju u hrvatski biznis. Svojim autoritetom želi dati vjetar u leđa dobrim projektima, ali i promjenama u administraciji. Jedan od projekata koji stoji je LNG na Krku, čija realizacija stoji zbog nedostatka vizije i strategije, i tako već punih pet godina, istkao je Karamarko.
Registra izdajnika u ovoj administraciji neće biti, naglasio je i dodao kako reforme započinju u onom trenutku kada se izglasa stabilan proračun. U provedbi reformi, tijekom četiri godine, vodit će se, kaža Karamarko programom IFO instituta koji nije naručen za potrebe jedne stranke nego Hrvatske.
Prema njegovu mišljenju, kadroviranje traje predugo, sporost u odlučivanju je realna zamjerka. U Hrvatskoj i Domoljubnoj koaliciji mnogo je stručnjaka, nisu svi mogli ući u administraciju, poput Josipa Budimira. Posebno je istakao kako mu je žao što je Hrvatska ostala bez sjajnog ministra Milijana Brkića. Prema kolegi Petrovu ima duboko poštovanje, ali drugi Mostovci, čini se Karamarku, imaju misiju isključivo kontrole HDZ-a, što se vidi po inzistiranju na kadroviranju u javnim tvrtkama. Uvjerava kako će svojim autoritetom zahtijevati i utjecati da u javnim tvrtkama budu samo kvalitetni i stručni ljudi.
Na pitanje o tome zašto kritizira premijera Oreškovića preko HDZ-u sklonih medija, Karamarko je odgovorio protupitanjem: “A koji su to mediji skloni HDZ-u?”, te je dodao kako premijer Orešković i Predsjednica djeluju sinergijski, a u toj će sinergiji riješiti i eventualne prijepore.
“Pojedinci bez talenta izrugivali su se na račun države u kojoj žive i tome se trebalo stati na kraj”, prokomentirao je kratko ukidanje Montiranog procesa, ali i odluke ministra Hasanbegovića o revidiranju financiranja tzv. neprofitnih medija. Ostavku Anje Šovagović Despot komentirao je činjenicom kako je to klasična priča i kako treba pričekati rast BDP-a kako bi se izdvajalo više novca za kulturu.
Kritičari koji govore o konzervativnoj revoluciji, skaču sebi u usta, konzervativno i revolucija ne mogu ići u istu rečenicu, rekao je Karamarko. U Hrvatskoj ima mjesta za sve građane, ne treba spominjati samo izjavu Milijana Brkića o Pupovcu, bilo je takvih izjava na svim stranama spektra. Nebrojeno je puta uvjeravao, kaža Karamarko, kako je antitotalitarist i kako sve totalitarizme treba osuditi.
Zaključio je kako da može mijenjati zadnje mjesece ne bi ništa mijenjao, a da mu se pruži prilika ući u koaliciju s HNS-om, vjerojatno bi to učinio, ali nikako sa ljudima koji su do sada vodili tu stranku.
