Kaos u Tovarniku, izbjeglice žele probiti ogradu

Više tisuća izbjeglica okupiralo je željezničku postaju u Tovarniku. Prijete da će probiti policijsku ogradu ako uskoro ne stigne vlak koji bi ih trebao prevesti dalje prema prihvatilištima

Ministar obrane Ante Kotromanović izjavio je u četvrtak da je Hrvatska vojska spremna pomoći u rješavanju izbjegličke krize dodavši da se u slučaju ozbiljnijeg angažmana Oružanih snaga rade planovi u suradnji s Glavnim stožerom, a za sada angažman vojske na granici nije potreban.

Odgovarajući na novinarska pitanja Kotromanović je rekao da su Oružane snage RH uključene u izbjegličku krizu “na pravi vojnički način”, te da su “spremne i imaju snage i sredstva” dodavši kako čekaju “signal” od potpredsjednika Vlade i čelnika Stožera za koordinaciju aktivnosti povodom dolaska migranata u Republiku Hrvatsku Ranka Ostojića. Za sada je stanje pod kontrolom, a procjenjuje se da će u slijedećih nekoliko dana doći dosta ljudi, kazao je Kotromanović. “Sada se o tome koordiniramo s Makedoncima. Znamo da je makedonsko-grčku granicu prešlo oko 5000 ljudi i prema tome ćemo se mi morati ponašati.  Ne možemo odmah prihvatiti sve te ljude i nemamo ih gdje smjestiti, tako da ćemo pratiti razvoj situacije i biti spremni odgovoriti na ono što nas bude čekalo u idućim danima”, poručio je.

Naglasio je da vojska neće biti na granici jer za sada MUP ima dovoljno ljudi, a u blizini se nalazi i profesionalna brigada HV-a koja je apsolutno spremna. Njezina uloga vidjet će se kroz logističku potporu, poput kreveta, šatora, strojeva i uređenja prostora, dodao je Kotromanović podsjetivši da je Makedonija angažirala vojsku za čuvanje dijela granice gdje nema puno migranata.  Vojska nije sposobna raditi “bliske poslove”, kazao je, ali je uvijek tu i prilagodit će se mogućim zadaćama.Na upit o izjavi ministra zdravlja Siniše Varge da bi moglo doći i do 20.000 izbjeglica, Kotromanović je rekao kako je to moguće ali je teško procijeniti jer nemamo informacije iz Grčke. Upozorio je da je problem, prije svega, u Grčkoj dodavši kako nitko ne postavlja pitanje zašto je Grčka propustila izbjeglice iako je prva zemlja koja čuva schengenske granice. Na upit o mogućem zatvaranju granice, Kotromanović je rekao da to treba pitati predsjednika Vlade.

U slovenskom mjestu Podlehnik, blizu graničnog prijelaza Gruškovje-Macelj, postavlja se prvi slovenski centar za evidentiranje mogućih izbjeglica koji bi u Sloveniju ušli iz Hrvatske, a kasnije se prebacivali u prihvatne centre širom države. ok ih slovenska policija ne evidentira i ne razvrsta, izbjeglice bi bili smješteni u nekadašnju natkrivenu hladnjaču površine 500 četvornih metara te na oko dodatnih 5000 četvornih metara asfaltiranih vanjskih površina na kojima su i sanitarni čvorovi, a tu bi se moglo smjestiti oko 300 izbjeglica i migranata. Njima bi se, po planu ministarstva unutarnjih poslova i Crvenog križa, odmah ponudila hrana, odjeća i medicinski pregledi, tu bi se mogli odmoriti i biti evidentirani kod policijskih službenika te onda upućeni u predviđene prihvatne centre po državi.

Ravnatelj slovenske uprave za zaštitu i spašavanje Darko But izjavio je da vjeruje kako će se Slovenija dostojno skrbiti za izbjeglice ako oni dođu do Podlehnika jer su Slovenci to činili i u prošlosti, kada su iskazivali solidarnost. U srijedu je dopremljen i dio šatora, postelja i druge opreme za mogući privremeni smještaj izbjeglica u Brežicama i Postojni, a do kraja tjedna trebao bi biti uspostavljen i prihvatni centar u Gornjoj Radgoni.

Osnovni je problem, s kojim se kod mogućeg dolaska većeg broja izbjeglica, susreće Slovenija taj da čvrstih kapaciteta za smještaj nema dovoljno pa bi većina migranata i izbjeglica boravila u šatorima. U vrijeme rata u Hrvatskoj i BiH ranih 90-ih godina Slovenija je doduše primila više desetaka tisuća izbjeglica, ali se radilo većinom o ljudima koji su u Sloveniji imali rodbinu ili prijatelje, dok je ostatak bio smješten u vojnim objektima nekadašnje JNA, koji su u međuvremenu većinom zanemareni i nisu prikladni za smještaj ljudi u nevolji. Prema planu koji je slovenska vlada razradila početkom rujna, izbjeglice i migranti koji pristignu u Sloveniju bit će popisani i registrirani kod policije, a onda razvrstani u tri kategorije. U prvoj su oni koji bi zatražili azil, a vjeruje se da njih ne bi bilo puno jer Sloveniju doživljavaju kao tranzitnu državu na putu prema Austriji i Njemačkoj. Oni bi u slučaju da zatraže azil u Sloveniji mogli ostati dok se njihova molba ne riješi.

U drugoj skupini našli bi se oni koje po Dublinskoj uredbi treba vratiti u zemlju iz koje dolaze ili u zemlju iz koje su u Sloveniju ušli, bez obzira dolaze li iz kriznih područja ili ne, a u trećoj oni koji su doduše ušli ilegalno u državu, ali je jasno da ih nije moguće vratiti pa bi dobili dopuštenje za privremeno zadržavanje u Sloveniji.

Raniji plan slovenske vlade je predviđao koncentraciju ilegalnih migranata i izbjeglica u šest sabirnih centara: Gradu, Podlehniku, Lendavi, Brežicama, Črnomelju i Ilirskoj Bistrici, odakle bi se onda upućivali naprijed.

One koji bi ostali u Sloveniji jer bi išli u druge zemlje ili ne bi mogli biti vraćeni temeljem ugovora o readmisiji sa susjednim državama, smjestilo bi se u centru za strance u Postojni, koji ima relativno male kapacitete prihvata.

You may also like

0 comments