Kakvi su scenariji za LNG tržište u idućim izazovnim godinama?

Idućih nekoliko godina bit će vrlo izazovno za proizvođače ukapljenog prirodnog plina (LNG). Proizvodni kapaciteti značajno će se povećati, no porast potražnje – a procjenjuje se da će potražnja do 2025. godišnje rasti pet do šest posto – neće biti dovoljan da apsorbira novu robu na tržištu.

Dinamika ponude i potražnje prelit će se u pritisak na ionako niske cijene LNG-a na spot tržištu, te dakako, na zaradu i dobit proizvođača LNG-a. Igrači na tržištu žele se optimalno pozicionirati na duže pruge i trebat će napraviti cijeli niz koraka, a najvažnije je da smanje troškove razvoja novih projekata u LNG-u.

Potražnja za prirodnim plinom prema procjenama IEA trebala bi između 2013. i 2025. rasti 1,4% godišnje, u usporedbi s 0,4% projeciranog rasta za ugljen i 0,6% za naftu, a za taj rast najviše je zaslužna potražnja u Indiji, Kini i na Bliskom Istoku. S druge strane, potražnja za LNG-em dugo je rasla vrlo snažno – godišnje 6,2% od 1990. do 2015. u usporedbi s 2,3% rasta za prirodni plin i 1,4% za naftu, a tržišni udio LNG-a je paralelno rastao. Još 2002. LNG je predstavljao 7% ukupne dobave plina, a 2015. činio je 16%. Trenutno je u izgradnji 13 postrojenja za ukapljivanje plina koja su osigurala odluku o financiranju, a u radu će se naći u roku od tri do pet godina. Zajedno, te postrojenja imat će proizvodni kapacitet od 185 milijardi m3 godišnje, količine ekvivalentne 57% godišnje proizvodnje u 2014. Uz to, postoji potencijal razvoja još 270 milijardi m3 godišnje, čija realizacija je ugrožena relativno niskim cijenama na spot tržištu i visokim troškovima za nove projekte uplinjavanja, u odnosu na trenutne cjenovne okolnosti na tržištu.

BCG procjenjuje tri scenarija za LNG tržište. Prema njima kapaciteti će rasti između 516 milijardi m3 godišnje 2018. do na 665 milijardi m3 plina godišnje 2025., no pitanje je može li potražnja pogurati taj sektor. Od 2011. potražnja za LNG-om stala je na 327 milijardi m3 godišnje a dominantna tržišta su u Aziji. Puno toga ovisit će u budućnosti o energetskim politikama Japana i Kine, koji nastavljaju nuklearnu energetiku, odnos planiraju jače plinsko povezivanje s Rusijom i to plinovodima. Ostvare li se neki od tih planova, potražnja za LNG-em će pasti a tržište će biti prezasićeno. Prema BCG-ovim projekcijama osam od devet scenarija govori da će 2018. tržište bili preplavljeno sa 61 milijardi m3 plina godišnje, odnosno na tržištu će biti 15%  više plina nego što se potražuje, dok bi 2025. mogla biti suprotna situacija, s 28 milijardi m3 LNG-a godišnje manjka na tržištu u odnosu na potrebe. U tim okolnostima cijene LNG-a ostat će pod znatnim pritiskom još neko vrijeme

You may also like

0 comments