Home Ekonomija Kakve bi mogle biti posljedice dedolarizacije za Hrvatsku?

Kakve bi mogle biti posljedice dedolarizacije za Hrvatsku?

by Energypress.net

[vc_row][vc_column width=”1/3″]Vrlo ugledni blog ZeroHedge objavio je početkom ovog tjedna intrigantnu analizu o presušivanju dolarskih izvora financiranja te su najavili ozbiljne globalne probleme, poglavito na tzv. tržištima u nastajanju.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Problem ‘dedolarizacije’ novog financiranja povezali su sa zaokretom u politici američkih Federalnih rezervi koje s iz dugogodišnjeg neortodoksnog programa Quantitative Easinga (monetarnog popuštanja) moraju okrenuti zavrtanju monetarnih slavina jer je, između ostalog, došlo do dramatičnog napuhivanja bilance Fed-a. Međutim, već vrlo malo zavrtanje te slavine poprilično je uzbudilo tržišta koja su navikla da ih još od velike financijske krize Federalne rezerve obilato ‘podmazuju’ viškom dolarske likvidnosti.[/vc_column][/vc_row]

Prve ozbiljnije probleme počeli su osjećati u refinanciranju Argentina i Turska, a ZeroHedge je prenio zaključke FT-a i JPM-a o tome da će te nacije zbog toga ući u dramatične probleme s refinanciranjem.

Zbog činjenice da Fed mora ispuhati svoju bilancu u situaciji dok američki Treasury drastično povećava iznose novih izdanja tj. zaduživanje kako bi financirao rupu nastalu Trumpovim rezanjem poreza, već se vidi, piše ZeroHedge, da su cijenu počele plaćati i zemlje poput Indonezije, Malezije, Brazila, Indije… Čak su i visoki dužnosnici indijskih monetarnih vlasti počeli upozoravati kako bi kombinacija aktivnosti FED-a i Treasuryja, koje izazivaju presušivanje dolarskih izvora financiranja, mogle izazvati novu krizu tržišta u nastajanju.

ZeroHedge ide vrlo odlučno sa zaključkom da je pad dolarske likvidnosti sigurni put u novu duboku krizu na tržištu obveznica u dolarima.

Drugim riječima, nakon niza godina Quantitative Easinga ulazimo u razdoblje Quantitative Tighteninga u kojem će se bilanca Fed-a smanjivati mjesečno za 50 milijardi dolara, dok će američki Treasury na tržištu morati pronaći 1,2 bilijuna u 2018. i 2019. godini kako bi financirali deficit od 804 odnosno 981 milijardi dolara u 2018. odnosno 2019. godini.

U svijetu u kojem dolar evaporizira i raste cijena zaduživanje, pitanje je vremena što će se točno dogoditi s hrvatskom cijenom zaduživanja. Ne treba biti filozof da bi zaključili kako bi posljedice mogle biti dramatične, piše Novac.hr.

Related Posts