Home TribinaAnalize Kako trovanje špijuna utječe na energetski sektor?

Kako trovanje špijuna utječe na energetski sektor?

by Agencije

[vc_row][vc_column width=”1/3″]Drama koja je nastala oko trovanja dvostrukog špijuna, u engleskom gradu Salisburyju, prijeti opteretiti energetski odnos između dvije zemlje koje su po prvi put dogovorile trgovanje plinom. [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Dok prve pošiljke iz ruskog ogromnog postrojenja Yamal dolaze na engleske terminale, UK se još čeka najaviti koje će korake poduzeti oko nedavnog incidenta s trovanjem živčanim nervnim bojnim otrovom.

Preveo Ivo Ott[/vc_column][/vc_row]

Ujedinjeno Kraljevstvo je puno manje ovisno o neposrednim pošiljkama iz Rusije nego ostatak Europe zahvaljujući svojim vlastitim postrojenjima i zalihama. Prva je pošiljka ukapljenog plina dostavljena na otok Isle u Kentu prošloga prosinca da bi bila preusmjerena ka tržištu SAD-a.

Engleske kompanije već dugo zagovaraju prednosti trgovanja s Rusijom. Tako BP surađuje s Rosneftom, a Shell sudjeluje u projektu razvoja plinovoda Sjeverni tok,

BP i Rosneft rade rame uz rame na naftnim poljima Taas Yuryakh te surađuju s kompanijom za bušenje Schlumberger na istraživačkim projektima. Kompanije iz dvije zemlje surađuju i na drugim kontinentima. U Egiptu zajedno rade na projektu Zohr i te su već potpisali različite ugovore trgovanja naftom i plinom za nadolazeće godine.

Glavni izvršni direktor BP-a Bob Dudley postavio je Rusiju kao strateški cilj te važnog suradnika 2010. godine kada je preuzeo tu poziciju, usprkos aferama koje su ga pratile dok je vodio rusku kompaniju TNK-BP, te je u jednom trenu čak morao pobjeći iz zemlje. TNK-BP je kasnije postao Rosneft, no BP je još uvijek zadržao skoro 20 posto svojeg udjela u kompaniji te dva važna mjesta u upravnom odboru nove kompanije. Dudley je često isticao važnost ruskih velikih količina energenata te zagovarao da dvije zemlje trebaju usko surađivati.

Iz kompanije Shell su pokušali ne obraćati pažnju na sebe nakon što im je bio oduzet udjel u ruskom projektu Sakhalin 2 2006. godine. No otok Sakhalin je strateški dobro pozicioniran te ima pristup azijskom tržištu, a 10 posto proizvodnje prirodnog ukapljenog plina s tog otoka i dalje zapravo pripada Shell-u. Britansko Nizozemska plinska i naftna kompanija Shell također pomaže ulaganjima u razvoj Sjevernog toka. Usprkos činjenici kako nemaju službenog udjela u Sjevernom toku 2, obvezali su se uložiti gotovo milijardu eura u razvoj projekta.

Britanija ima pristup svjetskom tržištu, ali i vlastita unosna postrojenja na Sjevernom Moru, za razliku od ostalih europskih država ne moraju računati isključivo na trgovinu s Rusima. Unatoč stabilnim čimbenicima i dalje uvoze iz Rusije naftu, plin i ugljen. Ipak, i dalje ruski brodovi uglavnom prolaze kroz Britaniju kako bi dostavili robu na destinacije diljem svijet.

U Londonu je sjedište kompanije Gazprom Marketing and Trading, koja se bavi s trgovinom ruske nafte, ukapljenog zemnog plina, struje te ugljika diljem cijelog svijeta. Mnoge su ruske kompanije izlistane na Londonskoj burzi poput Rosnefta. Sankcije EU-a ograničavaju ruske kompanije u pronalasku kapitala u Europi, zato se mnoge ruske kompanije okreću kineskim investicijama, piše u analizi portala Platts.

Related Posts