Kako mogu opstati sučenjeni koncept sigurnosti i solidarnosti

Nesuglasice oko načina na koji Europa treba odgovoriti na iznenadni dolazak stotina tisuća migranata dovele su do toga da se u Bruxellesu čuju strahovi za budućnost Europske unije, piše Reuters u analizi u ponedjeljak. “Unija je međusobno podijeljena između koncepta solidarnosti i koncepta sigurnosti, a nezapamćeni priljev ljudi koji bježe pred ratom iz Sirije, Afganistana i afričkih zemalja sve snažnije utječe na političku stabilnost mnogih između 28 zemalja članica EU.

“Ono što je prije bilo nezamislivo, danas je moguće – raspad europskog projekta”, rekao je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, koji je zadužen za djelovanje EU glede migrantske krize.

Međusobno nepovjerenje između zemalja članica EU doseglo je alarmantne razine, tvrde iskusni političari iz Bruxellesa, koji su pregrmili mnoge krize u prošlosti.

Njemačka kancelarka Angela Merkel predvodi blok zemalja koje traže od svih članica da otvore svoja vrata i svoja srca izbjeglicama, no druge zemlje, s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kao neslužbenim vođom, zahtijevaju kao preduvjet svega kontrolu vanjskih granica EU u cilju zaustavljanja priljeva migranata te, uz to, deportaciju ljudi kojima je odbijen zahtjev za azilom i plaćanje trećim zemljama da zadrže migrante na svojem teritoriju.

Potpora krajnje desnim strankama koje raspiruju strah od stranaca, islama i terorizma strahovito raste u Francuskoj, Austriji, Danskoj, Švedskoj i Nizozemskoj. Britanski euroskeptici koriste krizu kako bi ojačali svoje argumente za glasovanje o nužnosti izlaska zemlje iz EU na skorašnjem referendumu. Zemlje srednje i istočne Europe odupiru se zahtjevima Berlina i Bruxellesa da prihvate obvezne kvote za migrante, a zaokret Poljske prema nacionalističkoj desnici vjerojatno će još ojačati tu frontu.

I pritisak na Merkel u samoj Njemačkoj sve je snažniji – sve su glasniji zahtjevi da Njemačka zatvori granice i ograniči ulazak migranata, a već je promijenjen zakon kojim su srezane povlastice za tražitelje azila i ubrzan postupak deportacije onih kojima azil nije odobren. Kriza je na otvoreno izvukla i različitosti među europskim institucijama. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker krizu prije svega smatra dugotrajnim humanitarnim izazovom u cilju integracije izbjeglica.

No predsjednik Europskog vijeća, bivši poljski premijer Donald Tusk, naziva val migranata “prijetnjom”, koju treba “sasjeći u korijenu” ili “obuzdati, prije svega plaćanjem Turskoj da zadrži sirijske izbjeglice na svojem teritoriju. Potpuno otvoreno se svrstao uz blok koji zagovara sigurnost stanovnika EU kao apsolutni prioritet. “Građani se žele ponovno osjećati sigurnima, jer će samo tada biti u stanju pomoći potrebitima”, rekao je Tusk.

Migrantska kriza vremenski se poklopila s ozračjem u kojem mnogi glasači iz redova radničke klase sve više potporu daju krajnjoj desnici, gnjevni zbog nezaposlenosti, slabljenja životnog standarda i useljeništva.

U političkim krugovima nitko ne sumnja u činjenicu da će migrantska kriza biti još dugo europski problem, sve i da se u Siriji završi građanski rat nakon četiri godine, što je sve samo ne izgledno. Orban je na nedavnom kongresu europskih pučana (EPP) opisao Europu kao “bogatu i slabu, što je najopasnija moguća kombinacija”. Iako mnogi europski političari osuđuju njegovu tvrdu retoriku i taktiku, vrlo su svjesni izazova koji kriza predstavlja njihovom vlastitom političkom opstanku i suradnji u EU. “Migrantska će kriza odrediti budućnost naše političke obitelji”, rekao je Orban delegatima EPP-a. “U velikom smo problemu. Migrantska kriza kadra je destabilizirati vlade, države i europski kontinent”,

You may also like

0 comments