Kako je izgledala investicijska 2019. godina

Analiza Matije Bešvira/ Fima plus
 2019. godina bila je iznimno dobra godina za većinu investitora.

Bila je to godina u kojoj je, u investicijskom smilsu, najlošija klasa imovine ostvarila pozitivan prinos. Ako mjerimo prinose na investicije u 2019. godini, predvodile su investicije u Large Cap dionice s prinosom od 31,5% i ulaganja u nekretnine kroz REIT-ove (+28,7%), a najmanji prinos donosili su državni kratkoročni dužnički vrijednosni papiri (2,1%).

Godina u kojoj je S&P 500 indeks ostvario porast od 31,5%, STOXX Europe 600 (+23%), kineski CSI 300 (+36%), japanski Nikkei (+18%) te globalni MSCI World Index (+24%). Također, važno je naglasiti da je cijena zlata u američkom dolaru (USD) porasla za 18,3%, srebra 15,1% te nafte 33,44% u odnosu na prethodnu godinu.

Prema sektorima, daleko najveći porast bilježe poduzeća iz tehnološkog sektora (+47%), dok najlošiji rezultat u 2019. godini pripada onima iz energetskog sektora (+7%). Najviše su tome pridonijeli AMD (+148%), AAPL (+86%) i MSFT (+55%).

Kada promatramo američko tržište kapitala, ukupna tržišna kapitalizacija američkog dioničkog tržišta iznosi više od 153% američkog BDP-a. To je najviša razina do sada, a da bismo imali bolju predodžbu, uzmimo podatak da je u 2000. godini taj pokazatelj jedva dotaknuo 149%. Takva valuacija dioničkog tržišta obećava nam negativan prosječni prinos (cca -2,9%) s uračunatim dividendnim prinosom nakon godinu dana.

CAPE ratio (cyclically adjusted price-to-earnings) nam ukazuje da je cijena dionica na američkom tržištu 30 puta veća od desetogodišnjih prosječnih zarada po dionici, korigiranih po stopi inflacije. Takva se situacija dogodila prethodno samo dva puta u povijesti, odnosno u rujnu 1929. te u prosincu 1999. godine kada je u oba slučaja slijedio potop tržišta.

Kada pak uspoređujemo povijesni Sharpe ratio (mjeru za odnos prinosa i rizika) S&P 500 indeksa unatrag 86 godina, vidljivo je da 2019. godina bilježi najbolji rezultat (2,09) još od 2013. godine i 13-ti najbolji u ukupno promatranom razdoblju. Isto tako, važno je naglasiti da je od ostalih 12 godina (s višim Sharpe ratiom od onoga u 2019. godini) samo jedne godine (1964.) taj omjer bio viši nego prethodne godine.

U zadnjem kvartalu 2019. godine američka centralna banka (FED) počela je agresivno injektirati novac u bankarski sustav kroz REPO ugovore te se čini kako će američki javni dug (23 bilijuna USD) opet biti financiran printanjem novog novca. Osim Europske centralne banke (ECB), FED je ponovno započeo s quantitative easingom čime se dodatno povećava novac u optjecaju, a Bank of Japan je spremna na isti potez ako će targetirana inflacija od 2% biti na neki način ugrožena. Iako je Jerome Powell, guverner FED-a, demantirao 8. listopada QE, vidljivo je da se imovina u bilanci FED-a povećala na 4,137 bilijuna USD što je najviša razina u posljednjih 13 mjeseci. Činjenice su to koje nam ukazuju na irelevantnost fiat novca kakav nam je danas prezentiran.

Osim toga, jaz u bogatstvu stanovništva u stalnom je porastu. Na to nam ukazuje usporedba prosječne plaće (s uračunatom inflacijom) onih koji spadaju u donjih 60% prema visini plaće s prosječnom plaćom gornjih 40% radne snage prema visini plaće. Za donjih 60% radne snage (primjer SAD-a) realna plaća (s uračunatom inflacijom) nije rasla od 1980. godine, dok je u istom razdoblju promatranja, gornjih 10% radne snage udvostručilo, a 1% utrostručilo svoju plaću.

Gornjih 40% promatrane populacije danas ima prosječno 10 puta veće bogatstvo od donjih 60%, dok je taj omjer 1980. godine iznosio 6:1. Isto tako, zanimljiv je podatak da gornjih 1% današnje populacije ima veće bogatstvo od donjih 90% što je zadnji puta bio slučaj u razdoblju između 1935. i 1940. godine kada je u većini zemalja dolazilo do internih i eksternih konflikata.

Na kraju, možemo reći da će 2020. godina biti u najmanju ruku zanimljiva po ekonomsko-političkim pitanjima. Sretna vam i uspješna Nova godina!

You may also like

0 comments