[vc_row][vc_column width=”1/3″]Studija[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Pandemija koronavirusa donijela je nezabilježenu nesigurnost globalnom gospodarstvu, jer se zemlje širom svijeta bore protiv rastuće infekcije, implementiraju razne strategije socijalnog distanciranja i rane fiskalne intervencije kako bi stabilizirale tržišta.[/vc_column][/vc_row]
Iako je upravljanje neposrednom zdravstvenom krizom ključno i neophodno za ekonomsku stabilnost, stručnjaci su već počeli procjenjivati kako bi mogao izgledati oporavak kad virus bude obuzdan i koje će se zemlje najbolje oporaviti, za BBC piše Lindsay Galloway.
Osiguravajuća kompanija FM Global izradila je još 2019. indeks otpornosti gospodarskih sustava (Global Resilience Index), koja rangira otpornost poslovnog okruženja u 130 zemalja na temelju faktora kao što su politička stabilnost, korporativno upravljanje, rizik okruženja, logistika opskrbnih lanaca i transparentnost.
Deset zemalja s najvećim kapacitetima za brz oporavak su Norveška, Danska, Švicarska, Njemačka, Finska, Švedska, Luksemburg, Austrija, Centralna Amerika i Velika Britanija. Naša zemlja je među 130 ekonomija na 37. mjestu: bolje je pozicionirana čak i od Slovenije koja je na 42., Srbija je na 63., a BiH na 70. poziciji. Spajanjem ove ljestvice s inicijalnim odgovorom pojedinih zemalja na virus, BBC je identificirao koje zemlje imaju veliku vjerojatnost za održavanje stabilnosti i otpornosti tijekom krize. BBC je razgovarao sa stanovnicima i stručnjacima iz tih zemalja kako bi dobio uvid u njihovu sadašnju situaciju i čemu se nadaju u bliskoj budućnosti.
Danska
Rangirana na drugo mjesto spomenutog indeksa, Danska bilježi visoke ocjene za opskrbne lance i nisu korupciju vlade. Ova zemlja brzo je reagirala kad je u pitanju donošenje mjera socijalnog distanciranja zbog širenja virusa. Danska je 11. ožujka objavila zatvaranje škola i privatnih poduzeća koja nisu ključna za funkcioniranje društva, a tri dana kasnije, dok je imala samo nekoliko pozitivnih slučajeva koronavirusa, zatvorila je granice za strance. Potezi su se već pokazali učinkovitima.
“Obična gripa opala je za 70 posto u odnosu na prošlu godinu, što mora biti dobar pokazatelj učinkovitosti mjera koje je vlada uvela. Isprva sam bio skeptičan, ali kad sam vidio da su nakon Danske gotovo sve druge zemlje poduzele slične korake u smislu karantene i zatvaranja granice, mislim da je vlada postupila ispravno”, kaže Rasmus Aarup Christiansen, direktor i suvlasnik Pissup Toursa iz Kopenhagena.
Danska kultura, koja ima tendenciju povjerenja prema autoritetima i spremnosti na zbijanje redova za zajednički cilj, također je imala utjecaja i na učinkovitost mjera.
“Riječ ‘samfundssind’, koja se može prevesti kao osjećaj građanske obaveze, popularna je ovih dana u danskim medijima i društvenim mrežama i većina ljudi ima osjećaj moralne odgovornosti na žrtvovanje zbog javnog zdravlja. Nitko ne želi biti pozvan na odgovornost zbog ugrožavanja zdravlja starijih građana samo zato što je nije želio odreći nekih luksuza”, objasnio je Aarup Christiansen.
Međutim, to ne znači da nije bilo izazova. Aarup Christiansen je svjedočio padu prihoda njegove turističke agencije. Iako cijeni vladine pakete pomoći, koji su najavljeni 14. ožujka i uključuju pokrivanje određenog dijela plaća zaposlenika, pravila tek trebaju biti sasvim definirana i primijenjena, što će dovesti do još više nesigurnosti i otpuštanja.
Ipak, mjere kao što su naknada 90 posto plaće radniku plaćenom po satu i 75 posto plaće radnika s punim radnim vremenom, pogođenih krizom, pozdravljena je u ostatku svijeta kao primjer, jer se suštinski radi o “zamrzavanju” ekonomije dok oluja ne prođe. Ovaj model neće biti jeftin, očekuje se da će mjere koštati oko 13 posto ukupnog BDP-a. Postoji također i uvjerenje da je ovo globalna kriza, a otpornost Danske nesumnjivo će ovisiti o tome kako će se ostatak svijeta prilagoditi i održavati otvorenu trgovinu. “Danska će možda uspjeti postići određenu relativnu prednost ako uspije izbjeći neke ozbiljne posljedice”, rekao je Aarup Christiansen.
Zapravo, Danska će odmah nakon Uskrsa početi ublažavati neka ograničenja, ovisno o situaciji sa širenjem koronavirusa. Danska ima dobro razvijeni farmaceutski sektor, što bi se moglo pokazati kao prednost. “Međutim, neće mi biti nimalo drago to što će Danska proći bolje ako druge zemlje budu morale patiti”, rekao je Aarup Christiansen.
Singapur
Singapur je plasiran na 21. mjesto prema Indeksu globalne otpornosti zbog svoje snažne ekonomije, niskog političkog rizika, snažne infrastrukture i niske korupcije. Ova je zemlja brzo reagirala na virus i ima jednu od najravnijih krivulja u pandemiji. “Imamo ogromno povjerenje u našu vladu, koja je relativno transparentna u svakom koraku kojeg poduzima u borbi protiv krize. Načelno prihvaćamo sve što vlada uvede”, kaže Constance Tan, koji radi za platformu za analizu podataka Konigle.
Ipak, postoje ljudi koji krše propise, pa je Singapur takvima oduzeo putovnice i radne dozvole, navodi Channel News Asia u izvještaju od 21. ožujka. “Ali u cjelini djelujemo zajedno i nismo zabrinuti da će biti socijalnih nemira, da će ljudi umirati na ulicama ili da će biti ekonomske destabilizacije”, govori Tan.
Kao mala zemlja, Singapur ovisi o oporavku drugih zemalja, ali stanovnici uglavnom vjeruju u bolju budućnost. “Vjerujem da će nas ova situacija učiniti još otpornijima. Jedno je sigurno, ovo nas je natjeralo na prihvaćanje tehnologije koja je dobra za sve Singapurce”, kaže Justin Fong.
Mnoge kompanije, poput Koniglea, brzo su implementirale rad od kuće, a vlada je pokrenula aplikaciju Trace Together, koju su preuzeli mnogi stanovnici, kako bi olakšala praćenje virusa.
Sjedinjene Američke Države
Zaustavljanje virusa pokazalo se izazovnim u velikim gradskim područjima kao što je New York, a nezaposlenost je već dosegnula povijesne razine, umnogome zbog obaveznog zatvaranja više od polovice američkih saveznih država, koje je naročito pogodilo radnike u restoranima i maloprodaji i ostale kompanije koje ovise o prometu pješaka.
Ali američka je vlada brzo donijela mjere poticaja za stabilizaciju gospodarstva i strategije socijalnog distanciranja širom zemlje, za koje se čini da imaju učinka i trebale bi smanjiti posljedice pandemije i ubrzati gospodarski oporavak, piše BBC.
Financijske institucije kao što su Goldman Sachs i Morgan Stanley predviđaju recesiju s padom u obliku slova “V” s nezabilježenim neposrednim negativnim učincima i relativno brzim oporavkom u drugom dijelu godine. Konzultanti poput McKinseyja imaju nešto suzdržanije, ali ipak optimistične stavove. Njihove prognoze temelje se na uspješnoj primjeni javnozdravstvenih mjera, te intervencija kao što je najavljeni poticaj od dva trilijuna dolara, što je vjerojatno tek početak.
SAD su kritične po svjetsku ekonomiju, jer predstavljaju otprilike četvrtinu globalnog BDP-a, pa će oporavak globalne ekonomije uvelike ovisiti o tome što će se događati u SAD-u. “Općenito gledano, američko gospodarstvo u boljem je položaju u smislu oporavka od velikih šokova i potencijalno dugoročnih promjena u odnosu na ostatak svijeta. Populacija je prosječno mlađa i mobilnija nego u većini drugih zemalja, a ograničenja na tržištu rada općenito su blaža, što omogućava veću preraspodjelu radne snage”, kaže Eric Sims, profesor ekonomije na Sveučilištu Notre Dame, te nastavlja:
“Federalne rezerve u SAD-u i Bank of England u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje još nisu prešle na politiku negativnih kamatnih stopa, imaju nešto više prostora za monetarnu prilagodbu nego druge središnje banke u svijetu, kao što su ECB ili Japanska banka”. Kako bi se dodatno ojačao američki oporavak, predsjednička administracija predložila je podjelu nacije u područja koja su manje pogođena i dopuštaju obnavljanje normalne gospodarske aktivnosti.
“Mislim da će te mjere dugoročno stvoriti uvjete za snažan oporavak. Želimo da novac, robe, usluge, radna snaga i ideje teku što je moguće slobodnije, ne samo u zemlji, nego i na međunarodnoj razini”, kaže za BBC Peter C. Earle, znanstveni suradnik Američkog instituta za ekonomska istraživanja, neprofitne think-tank skupine.
Nepostojanje univerzalne zdravstvene zaštite smanjuje sposobnost pojedinih okruga da se nose s krizom i to se mora riješiti zbog buduće otpornosti. “Mislim da bi u konačnici svijet iz ovog mogao izaći još jači, baš kao i SAD. Ali sve ovisi o poukama koje izvučemo. Morat ćemo investirati u nove oblike javnog zdravstva i stvoriti održive oblike socijalne zaštite i institucionalne otpornost da bismo se vratili komercijalno razvijenim, međusobnom povezanim i umreženim društvima kakve su bile norma prije samo mjesec dana”, rekao je Michael Merrill, ekonomist i povjesničar na Rutgers fakultetu menadžmenta i radnih odnosa.
Ruanda
Bili smo uvjereni, piše BBC, da će se vlada u Ruandi bolje nositi sa situacijom nego britanska vlada. Zbog nedavnih poboljšanja u korporativnom upravljanju, Ruanda je imala jedan od najvećih skokova u Indeksu globalne otpornosti posljednjih godina, napredujući za 35 mjesta na sadašnju 77. poziciju, odnosno četvrto mjesto u Africi.
Ono što je najvažnije, Ruanda djeluje posebno dobro pozicionirana da se nosi s ovakvom vrstom krize, jer je ova zemlja uspješno zaustavila ebolu na svojim granicama tijekom epidemije u susjednoj Demokratskoj Republici Kongu 2019. godine. Svojom kombinacijom univerzalne zdravstvene zaštite, dostave medicinskih potrepština dronovima i mjerenjima temperature na granicama, Ruanda je dobro opremljena za održavanje stabilnosti u krizi, posebice u usporedbi s drugim zemljama u regiji. “Mnogo je stranih studenata poput mene ostalo ovdje zato što smo imali povjerenja da će ruandska vlada riješiti situaciju bolje nego naše matične zemlje. Među stranim afričkim studentima, tjeskoba je posljedica samo spoznaje da naše obitelji nisu u istoj situaciji kao mi”, kaže za BBC Garnett Achieng, koji živi u Kigaliju, ali je podrijetlom iz Kenije.
Ruanda je prva zemlja supsaharske Afrike koja je uvela potpunu karantenu i već distribuira besplatnu hranu najugroženijim osobama. Iako se očekuje da će turizam biti teško pogođen, budući da je Ruanda popularna destinacija brojnih međunarodnih konferencija, Achieng se nada da će zemlja imati relativno malo žrtava od virusa, što bi joj omogućilo brz oporavak.
Novi Zeland
Novi Zeland je na 12. mjestu Indeksa globalne otpornosti, a osobito je dobro plasiran u korporativnom upravljanju i svom opskrbnom lancu. Zemlja je također uspjela brzo zaustaviti širenje virusa zatvaranjem granica 19. ožujka i zatvaranjem poduzeća čije poslovanje nije ključno 25. ožujka.
“Kao otočna nacija, bilo nam je lakše kontrolirati naše granice, preko kojih je dolazila infekcija. Dakle, učinkovito zatvaranje granica ima smisla. U usporedbi s drugim zemljama, reakcija Novog Zelanda bila je odvažna i odlučna”, rekao je stanovnik Aucklanda Shamubeel Eaqub, ekonomist u konzultantskoj kompaniji Sense Partners.
Mjere su se isplatile, pa epidemiolozi na Novi Zeland gledaju kao rijetku potencijalno “normalnu” zemlju, koja će u sljedećim tjednima eliminirati sve slučajeve ako ustraje na mjerama. S obzirom na to da su turizam i izvoz glavni dio ekonomije, Novi Zeland će se kratkoročno suočiti s određenim ekonomskim poteškoćama, ali to ne mora nužno biti loše.
“S obzirom na izolaciju, imat ćemo vremena za novu kalibraciju. Već smo počeli razgovarati o utjecaju kampera i turista s ruksacima na okoliš, a ovo nam daje vremena da procijenimo što je važno u odnosu na valove dolarskih turista koji
dolaze”, rekao je Ron Bull, stanovnik Dunedinea i direktor za razvoj nastavnog programa na Otago Polytechnicu.
Ukupno uzevši, Novi Zeland dobro je pozicioniran za stabilan oporavak, s niskom raznom državnog duga i sposobnošću da uvede kvantitativna olakšanja kako bi kamatne stope ostale niske.
“Imamo manje ograničenja i za snažnu borbu s pandemijom i dodatni poticaj oporavka. Važno je i to što je Novi Zeland i dalje zemlja kojoj se vjeruje. To će biti snažan temelj oporavka od najvećeg zdravstvenog i ekonomskog šoka u više generacija”, objašnjava Eaqub.
Ron Bull se slaže da bi zemlja iz ovoga mogla izaći još jača: “Baš kao i obitelj koja živi u istoj kući, moramo se dobro upoznati. Sad je vrijeme da sjednemo zajedno kao novozelandska obitelj i odlučimo što želimo biti i donesemo neke odluke kako bismo bili jači i bolji”, zaključuje BBC, a prenosi Index.
