Prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug Hrvatske na kraju listopada 2015. godine iznosio je 47,4 milijardi eura, odnosno 108,7 posto BDP-a, pri čemu je i dalje vidljiv trend povećanja vanjske zaduženosti države, dok financijski sektor smanjuje inozemni dug.
Nakon dva mjeseca smanjenja, u listopadu je inozemni bruto dug porastao 360,5 milijuna eura ili 0,8 posto na mjesečnoj razini. Na godišnjoj je razini, pak, bruto inozemni dug bio viši za 1,155 milijardi eura, odnosno 2,5 posto, te je tako nastavio s rastom koji je, uz dva mjeseca sporadičnog pada, neprestano prisutan od studenog 2013. godine, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) “Nastavak rasta na godišnjoj razini dominantno je posljedica razmjerno visokih obveza države prema inozemnim vjerovnicima, što potvrđuju podaci o inozemnom dugu u sektoru opće države, čiji je vanjski dug krajem prošlogodišnjeg listopada iznosio 15,8 milijardi eura, čineći čak trećinu ukupnog bruto inozemnog duga RH”, kažu analitičari RBA.
Vanjski dug države u listopadu je porastao za 112 milijuna eura ili 0,7 posto u odnosu na rujan. Na godišnjoj razini, pak, uvećan je za 580 milijuna eura ili 3,8 posto. “Time je nastavljen kontinuirani niz godišnjeg rasta vanjskog duga države koji datira još od sredine 2009. godine”, napominju iz RBA. Kako navode, šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora, koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava, krajem listopada iznosila je 20 milijardi eura, čineći više od 40 posto ukupnog bruto inozemnog duga RH.
Bruto inozemni dug privatnog sektora krajem listopada prošle godine spustio se na 27,3 milijardi eura, što je za 3,9 posto manje na mjesečnoj i godišnjoj razini. “Trend razduživanja privatnog sektora dominantno je posljedica pada inozemnog zaduženja financijskog sektora koji datira od svibnja 2012. godine”, navode iz RBA. To potvrđuju i podaci o vanjskom dugu monetarnih institucija, koji je krajem listopada 2015. iznosio 6,9 milijardi eura, zabilježivši pad na mjesečnoj razini za 6,6 posto, a na godišnjoj za 10,8 posto.
S druge strane, inozemni dug privatnih nefinancijskih poduzeća iznosio je 11,7 milijardi eura, što je 2,2 posto više nego u rujnu, te za 3,2 posto više na godišnjoj razini. “Obzirom na atraktivnije uvjete financiranja na inozemnim tržištima, dodatno potaknute posljednjim monetarnim mjerama ECB-a, do kraja godine očekujemo nastavak trenda zaduživanja privatnih poduzeća na inozemnim financijskim tržištu uz zadržavanje razmjerno visokog udjela državnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu”, zaključuju u RBA.
