[vc_row][vc_column width=”1/3″]Ususret danu štednje[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Uoči Svjetskog dana štednje brojke potvrđuju da su, i u uvjetima već višegodišnjeg razdoblja nestimulativnih kamata na bankovne depozite, Hrvati skloni držanju viškova novca u bankama.[/vc_column][/vc_row]
Povijesno niske kamate izraženije su utjecale tek na ročnu strukturu njihovih depozita, što se očituje i u podatku da su krajem kolovoza ukupna oročenja iznosila 99 mlrd. kuna, a prije pet godina oročenjima je bilo vezano oko 146 milijardi štednje građana.
Doduše, već se duže raspreda kako su razni sektori u potrazi za financijskim i općenito imovinskim klasama iole viših prinosa. Tu tezu podupire i ažuriranje HNB-ove statistike financijskih računa, odnosno stanja financijske imovine i financijskih obveza pojedinih sektora. Prema tim podacima, imovina hrvatskih građana u dionicama i udjelima (od investicijskih fondova do vlasničkog kapitala u d.o.o.-ima) sredinom godine dosegnula je 100 milijardi kuna, 5,4 milijarde više nego godinu prije ili oko 5,6%. U određenoj mjeri tom su povećanju u dijelu koji se odnosi na dionice pridonijele i (u prosjeku više) cijene na tržištu kapitala.
U isto vrijeme, od sredine prošle do sredine ove godine financijsku imovinu u tzv. valuti i depozitima građani su podebljali za čak 10,6 milijardi kuna ili oko 4,6%, na 242,6 milijardi. I dalje se približno polovica ukupne financijske imovine kućanstava, koja je krajem lipnja iznosila 487 mlrd. kuna, drži na bankovnim računima i gotovini. U apsolutnim iznosima u promatranih je godinu dana najveći porast ipak zabilježen kod mirovinske štednje i osiguranja, zahvaljujući ponajprije redovnim izdvajanjima dijela doprinosa u mirovinske fondove. U mirovinskoj štednji i policama osiguranja građani danas imaju gotovo 130 milijardi kuna, a godinu dana prije bila je riječ o 115,4 milijarde.
Istodobno, kod stanovništva već neko vrijeme traje i rast kredita. Oni čine i glavninu financijskih obveza tog sektora, a od sredine prošle do sredine ove godine porasli su oko 7,4 milijardi, sa 128 na 135,4 milijarde kuna.
Kako su u isto vrijeme razne klase financijske imovine građana porasle za gotovo 29 milijardi, proizlazi da se “financijsko bogatstvo” kućanstava kao sektora u godinu dana podebljalo za više od 21 milijardu kuna.
