Analiza
SAD i Kina vode pregovore o okončanju trgovinskog rata, ali nesuglasice oko toga tko bi trebao povući prvi potez i dalje koče napredak. Američki predsjednik Donald Trump uveo je dodatne 34-postotne carine na kineski uvoz, podižući ukupne namete na 54%, dok Bijela kuća prijeti daljnjim povećanjem na čak 245%. Kina je uzvratila istom mjerom, podigavši carine na američku robu na 125% i ograničivši izvoz ključnih tehnoloških minerala u SAD.
Peking je prošle godine zabranio izvoz galija, germanija i antimona u SAD, a nedavno je proširio ograničenja na šest dodatnih tehnoloških minerala. Kinesko ministarstvo trgovine imenovalo je Li Chengganga, poznatog po oštrim kritikama američkih carina u WTO-u, za novog pregovarača, zamjenjujući “buldoga” Wanga Shouwena. Kina inzistira da SAD, kao inicijator carina, mora prvi popustiti, dok ministarstvo trgovine naglašava spremnost za dijalog.
Trump je iz novih carina izuzeo mobitele, računala i neke elektroničke proizvode, koji čine značajan dio uvoza iz Kine, signalizirajući spremnost za pregovore. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da je Trump voljan sklopiti sporazum, ali samo ako Kina prvi učini ustupke, naglašavajući kinesku ovisnost o američkim potrošačima. SAD opravdava carine velikim trgovinskim deficitom s Kinom, koji je lani iznosio gotovo 300 milijardi dolara.
Obje strane održavaju komunikaciju, ali ostaju čvrsto na svojim pozicijama, što produbljuje globalnu gospodarsku nesigurnost. Kina citira poslovicu da “klupko mora razmrsiti onaj tko ga je zapetljao”, dok SAD inzistira na kineskim ustupcima kao preduvjetu za dogovor. Ova eskalacija carina i uzajamnih ograničenja prijeti daljnjim poremećajima u globalnoj trgovini i multilateralnom sustavu.
