Kakav će Brexit imati utjecaja na Hrvatsku?

Analiza HGK
Izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije ne bi trebao imati značajnije posljedice i direktan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, ocjenjuje Hrvatska gospodarska komora (HGK).

“Gledajući ukupne bilateralne gospodarske odnose dviju zemalja koji su relativno skromni i činjenicu da je Hrvatska u Europskoj uniji od 2013. godine, prema našim procjenama izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije ne bi trebao imati značajnije posljedice i direktni utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i poslovanje hrvatskih tvrtki”, rekli su Hini iz Komore.

HGK ukazuje na relativno skromnu gospodarsku povezanost Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva: primjerice, robni izvoz i uvoz iz UK-a čine između jedan i dva posto hrvatskog ukupnog izvoza i uvoza, a britanski turisti ostvaruju oko 4,5 posto deviznog prihoda od turizma.

Stoga, ocjenjuje Komora, izravni utjecaj brexita i usporenje potražnje s britanskog tržišta ne bi trebalo ozbiljno utjecati na hrvatsko gospodarstvo, već prije na poslovanje pojedinih hrvatskih tvrtki, npr. izvoznika farmaceutskih proizvoda koji čine 15 posto ukupnog hrvatskog izvoza u UK.

HGK napominje da su mogući sekundarni utjecaji uslijed odgađanja investicijskih projekata, eventualnog uvođenja viznog režima ili nekog drugog ograničenja državljanima EU-a, a time i Hrvatske, prilikom poslovanja na britanskom tržištu te ukoliko bude prepreka u prekograničnom pružanju usluga.

Također, dodaju u Komori, može se očekivati neizravni utjecaj preko vjerojatnog usporavanja gospodarskog rasta u pojedinim članicama, koje su značajan hrvatski gospodarski partner, ali bi taj utjecaj na Hrvatsku također trebao biti ograničen. Naime, prema očekivanjima utjecaj brexita na najveće vanjskotrgovinske partnere Hrvatske (Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija) ne bi trebao biti izraženiji. Najveći negativan utjecaj očekuje se u zemljama s kojima Hrvatska ima slabiju gospodarsku povezanost (primjerice Irska, Nizozemska).

Prosječni udio Ujedinjene Kraljevine u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske proteklih godina kretao se od 1,2-1,7 posto.

U 2018. u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom UK je na 18. mjestu vanjskotrgovinskih partnera s udjelom od 1,3 posto. Ukupna robna razmjena Republike Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine 2018. godine iznosila je 514,2 milijuna eura te je u odnosu na 2017. godinu porasla za 8,2 posto.

U 2018. godini hrvatski izvoz roba u Ujedinjenu Kraljevinu je iznosio 218,4 milijuna eura. Ujedinjena Kraljevina se nalazi na 15. mjestu hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera u izvozu.

S druge strane, hrvatski uvoz iz Ujedinjene Kraljevine je u 2018. godini iznosio 295,8 milijuna eura, a UK je na 20. mjestu među vanjskotrgovinskim partnerima u uvozu.

Najznačajniji hrvatski izvozni proizvodi u UK su lijekovi, konstrukcije i dijelovi konstrukcija, roba isporučena za plovila i letjelice, sigurnosno staklo, kotlovi za proizvodnju vodene pare i kalupnici za ljevaonice kovina.

Iz UK-a najviše uvozimo naftu i ulja dobivene od bitumenskih minerala, telefone, nesnimljene nosače zvuka, prehrambene proizvode i lijekove.

U prva tri kvartala 2019. godine, ostvaren je prihod od izvoza hrvatskih usluga u UK u iznosu od 852,0 milijuna eura dok je u istom razdoblju uvoz iznosio 167,8 milijuna eura.

Velika Britanija je na osmom mjestu po visini ukupnih izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do kraja 2018. godine. U tom razdoblju zabilježena su ulaganja u iznosu od 1.03 milijarde eura. Najznačajnija investicijsko ulaganje UK u RH je zabilježeno 2015. godini kada je British American Tabacco uložio 505 milijuna eura u kupnju Tvornice duhana Rovinj.

Položaj britanskih investitora u RH se neće promijeniti izlaskom UK iz EU-a s obzirom da su prava investitora u Hrvatskoj izjednačena s pravima domaćih investitora, neovisno o tome radi li se o investitorima zemalja EU-a ili trećih zemalja, kažu u Komori.

Prema podacima DZS u 2018. godini Hrvatsku je posjetilo 821.114 britanskih turista te je zabilježeno povećanje dolazaka od 9,4 posto u odnosu na 2017. godinu. Britanski turisti su u navedenom razdoblju sudjelovali s 5,0 posto u ukupnom broju turista i ostvarili 4.177.988 noćenja, što je povećanje od 9,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.

You may also like

0 comments