Analiza – Bez ugovora kojima bi produžila dobivanje međunarodne pomoći, Grčka će vjerojatno ostati bez novca. Pitanje je kada, a odgovor je kompliciran, piše britanski Guardian.
Kako bi odgovorili na to pitanje, u Guardianu su analizu počeli od vrha planine grčkog duga. Grčka duguje 323 milijarde eura, što je više nego 175 posto njenog BDP-a. Dvije trećine grčkog duga otpadaju na Europsku uniju (EU )i Međunarodni monetarni fond (MMF), dva od tri člana trojke koja im je isplaćivala izdašni paket pomoći. Od 2008. grčko gospodarstvo smanjilo se otprilike za četvrtinu i tek se nedavno vratilo nečemu što nalikuje rastu. Na vrhuncu krize stopa nezaposlenosti premašila je 28 posto, a među mladima je dosegla 60 posto. Stopa nezaposlenosti i dalje je tek malo ispod 26 posto. Većina dosadašnje financijske pomoći otišla je na otplatu dugova, a ne na isplatu plaća u javnom sektoru. Trenutno se pregovara o uvjetima nove faze pomoći, koja iznosi 172 milijarde eura i ističe krajem veljače. Novoizabrana vlada želi ponovo pregovarati o uvjetima tog paketa pomoći.
Nova ljevičarska vlada se posebno usredotočila na privatizaciju, broj zaposlenih u javnom sektoru i deregulaciju tržišta rada. Želi fleksibilnost kako bi trošila novac na podizanje minimalne plaće, otvaranje novih radnih mjesta i poticanje rasta gospodarstva. Članice eurozone, međutim, traže da se Atena drži dogovorenog, što znači mjera štednje kojima bi se smanjila javna potrošnja te programa privatizacije. Očekuje se da će Grčka tražiti odgodu plaćanja i izmjene mjera štednje. Time bi se dobilo na vremenu kako bi se postigao širi dogovor, no niti jedna strana za sada nije popustila. Narodna banka Grčke objavila je u utorak da Ministarstvo financija procjenjuje da će se državne rezerve potrošiti 24. veljače. Korištenjem rezervi vladinih tijela za kratkoročne potrebe Grčka bi bankrot mogla odgoditi do kraja ožujka. U tom razdoblju Grčka mora MMF-u vratiti 2,3 milijarde eura, 7,5 milijardi eura trezorskih zapisa, a procjenjuje se da će joj trebati još 4,3 milijarde. Zbog dosadašnjeg produljenja dospijeća duga i smanjenja kamatnih stopa, Grčki dug za ovu godinu, barem na papiru, ne izgleda prevelik. U 2015. dospijevaju obveznice u vrijednosti 6,7 milijardi eura, dug MMF-u od 9,8 milijardi, a Atena mora vratiti i 14,5 milijardi vrijedne trezorske zapise, uglavnom domaćim bankama.
No, kako sada stvari stoje, bez dodatne financijske pomoći Grčka neće moći vratiti oko 7 milijardi eura Europskoj središnjoj banci, čije obveznice dospijevaju u srpnju i kolovozu. Stvar dodatno komplicira mogućnost da grčke banke ostanu bez novca, a do sada su opstale samo zahvaljujući programu likvidnosti ECB-a. Zbog gubitka novca posljednjih tjedana, taj je program u srijedu navečer povećan za 3,3 milijarde eura na 68,3 milijarde.
Prema podacima JP Morgana, grčke banke gube oko vije milijarde eura depozita tjedno. Ako se taj trend nastavi, za 14 tjedana će izgubiti pologe za izdavanje novih kredita. ECB je bankama već objavila da ne prima grčke državne vrijednosnice kao polog. Grčke banke su do sada imale pristup programu pomoći EVCB-a jer su poštivale uvjete za dobivanje pomoći. Ako, a veliko je pitanje hoće li se to dogoditi, ECB prestane pomaagti grčkim bankama, financijski sustav te zemlje bi se urušio i Grčka bi ostala i bez posljednjeg izvora financiranja.
Ukratko, Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke, drži sudbinu Grčke u svojim rukama. Teško je predvidjeti što će se dogoditi. Kao i uvijek u poslovima Europske unije, gospodarstvo je u kombinaciji s politikom. Brojevi i pokazatelji su samo dio priče o Uniji sagrađenoj na ideji koja bi, za razliku od novca, trebala trajati vječno.
